Oporba: Ukidanje opomena populistička mjera

Hrvatski sabor raspravlja o konačnom prijedlogu izmjena Zakona o zaštiti potrošača kojim se ukida naplata opomena. Financijskog učinka i razloga zašto naplaćivati opomene od 100, 150 ili 200 kuna naprosto nema, poručila je zamjenica ministra gospodarstva Tamara Obradović Mazal, predstavljajući predložene izmjene.

Prema tom zakonskom rješenju, trgovci, dakle svi koji djeluju na tržištu pa prema tome i banke, telekomunikacijske tvrtke i javna poduzeća, više neće smjeti naplaćivati opomene koje šalju građanima.

Vladin prijedlog izmjena Zakona o zaštiti potrošača HDZ je nazvao tek populističkim mjerama. Đuro Popijač je u ime Kluba HDZ-a u raspravi rekao kako se ne može više tolerirati pretjerivanje i zarađivanje trgovaca na ime opomena koje šalju potrošačima, ali i naglasio kako je krajnje vrijeme da se Vlada počne baviti ozbiljnijim problemima građana. Postavlja se pitanje kada će se Vlada početi baviti ozbiljnim problemima, kada će se baviti time da osigura građanima da imaju od čega i na vrijeme podmiriti dospjele račune, poručio je.

Ova Vlada je u šest mjeseci sigurno napravila puno više nego zadnja u četiri godine, poručio je Popijaču HNS-ov zastupnik Srđan Gjurković. U ime svoga kluba naglasio je kako Vlada u tom smislu želi olakšati vrlo težak položaj građana, odnosno potrošača u odnosu na opomene koje su im naplaćivali trgovci i nerijetko na njima zarađivali velike iznose. Zabranu naplate opomena pozdravila je i Mirela Holy u ime SDP-a, upozorivši da u tom području godinama vlada kaos i nered. 

Boro Grubišić (HDSSB) primijetio je, pak, kako se u zakonskom tekstu ni jednom riječi ne spominju banke, koje, naglasio je, od građana ubiru enormne iznose na ime opomena i nad njima vrše "bankarski mobing". Iako što se zaštite potrošača tiče zakonske izmjene donose "tek mrvice", najavio je potporu HDSSB-a tom prijedlogu Vlade. Taj prijedlog podupro je i SDSS.

Ivan Grubišić je u ime Kluba nezavisnih zastupnika pozvao na korjenite i strukturne promjene u vođenju politike i načinu organiziranja Hrvatske, nužnim ocijenivši donošenje nacionalnog razvojnog projekta Hrvatske za idućih 15 do 20 godina.

Saborski zastupnici završili su večeras s radom dovršivši raspravu o prijedlogu izmjena Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju kojim se uređuje pitanje stjecanja akademskog stupnja doktora znanosti te usklađuje sustav kvalifikacija u hrvatskom visokom obrazovanju s razinama studija iz Europskoga prostora visokog obrazovanja (tzv. Bolonjski proces).