Emisije pučke i predajne kulture na festivalu u Rovinju

Na sedmom izdanju međunarodnog festivala etnografskog filma ETNOFILm koji se održava od 23. do 25. travnja u Rovinju među 29 filmova u službenoj konkurenciji za nagrade iz 20 zemalja svijeta bit će prikazane i dvije emisije HRT-a.

Riječ je o emisijama pučke i predajne kulture - Hrapoćuša i vitalac (redatelja Davora Borića Bubija, snimatelja Maka Vejzovića, montažera Zdravka Borka i urednice Ljiljane Šišmanović) i Etnoforenzičari: Kak se dela delanec (redatelja Ive Kuzmanića, snimatelja Dušana Vugrinca, montažera Davorke Feller i Igora Kožića te urednika Alekseja Pavlovskog).

Priča o hrapoćuši i vitalcu je priča o umijeću pripravljanja dvaju tradicijskih jela s otoka Brača - dolske torte hrapoćuše i jela od janjećih iznutrica - vitalca, ali i priča o predivnom podneblju koje je oblikovalo mentalitet ljudi što su svojim djelovanjem oplemenili svakodnevicu i zaslužili da se spomenuta umijeća uvrste na listu zaštićenih kulturnih dobara Ministarstva kulture Republike Hrvatske.

Dolke čiste orahe, mute jaja i šećer i variraju recept za ovu svečanu tortu nazvanu kao i kamen od kojega su u Dolu gradili suhozide i kuće - hrapoćuša, a Doljani se, pekući rakiju i pripremajući ražanj s janjećim delicijama, smiju na vlastiti račun - pričajući viceve o škrtosti Bračana i otkrivaju nam predivni mikrosvijet života vrijednih ljudi u malom otočkom mjestu.

Etnoforenzičari su igrano-dokumentarna TV forma koja dramaturški parodira popularne kriminalističke CSI serije i na duhovit način, ali, zapravo, vrlo ozbiljno obrađuje pojedine teme iz tradicijske, odnosno, popularne kulture. U epizodi Etnoforenzičara: Kak se dela delanec agenti Bedi i Lošo, uz pomoć agenta Arsena, bacaju se na istragu o patvorenim vinima, koja u sjeverozapadnoj Hrvatskoj nazivaju delancima.

Riječ je o vinima iz kućne radinosti, koja nisu napravljena na grožđu, već na njegovim ostacima ili derivatima – tropu, moštu ili vinskom talogu, uz dodatak sladora, a prema potrebi i boje, kiseline i alkohola. Ljudi su ih radili u nedostatku vina za vlastito kućanstvo ili za prodaju; intenzivnije od 1960-ih, kad je šećer postao financijski dostupniji. Međutim, istraga je pokazala da su, zapravo, najveći krivotvoritelji vina bili nekadašnji državni poljoprivredni kombinati i poduzeća, te da, nažalost, u okviru industrijske proizvodnje, patvorenih vina na tržištu ima još uvijek i ne samo u Hrvatskoj.