Plodovi zemlje slave 57. rođendan

Najdugovječnija i godinama jedna od najgledanijih emisija u Hrvatskoj danas slavi svoj 57. rođendan.

Već 57 godina svake je nedjelje na Prvome programu Hrvatske televizije (HRT – HTV 1) u 12:15 na rasporedu poljoprivredna emisija Plodovi zemlje. Godinama jedna od najgledanijih emisija HRT-a prvi put je prikazana 21. prosinca 1958., čak deset godina prije središnjega Dnevnika. Emisija se ponajprije obraća poljoprivrednicima, no svojim temama i pristupom privlači ne samo poljoprivrednike, nego i gledatelje koji nikad nisu okusili život na selu i nemaju veze s poljoprivredom.

Dugogodišnji urednik i voditelj emisije Vlatko Grgurić ima svoju teoriju:  „Ljudi to vole jer su genetski sljubljeni sa zemljom, ljudi općenito vole zemlju i prirodu. Oni koji žive u gradu možda vuku podrijetlo sa sela. Vole vidjeti krajeve svojih roditelja, predaka. Naši su sugovornici prirodni i iskreni, a gledatelji to prepoznaju ma kakvo bilo njihovo obrazovanje“, kaže Vlatko i dodaje kako već godinama kruži priča da su se u nekim selima čak skraćivale mise da bi ljudi stigli na početak emisije.

Zanimljivo je da je u gotovo šest desetljeća emitiranja ta najdugovječnija emisija Hrvatske radiotelevizije promijenila samo četiri urednika. Prvi urednik tadašnje Poljoprivredne emisije bio je Marijan Sviben. Nakon njega je 1962. – 1992. emisiju na prepoznatljiv način uređivala Ružica Trauber, danas umirovljenica koja živi u Istri i sa zanimanjem je prati. Emisija 1993. mijenja ime u Plodovi zemlje, a uredničku palicu preuzima nedavno preminuli Ivo Lončar. U razdoblju  strogo nadziranih informacija gledateljima je otvarala prostor koji nisu mogli pronaći ni u jednome drugom mediju. Od 1999. do danas urednik je emisije Vlatko Grgurić. Svih dosadašnjih četvero urednika završili su fakultete srodne poljoprivredi: troje su agronomi, a jedan veterinar.

Iako je urednika emisije bilo malo, samo je Vlatko Grgurić u svojoj uredničkoj karijeri promijenio čak devet ministara poljoprivrede. Prepoznatljiva je glazbena podloga špice emisije još iz vremena Ružice Trauber na što je ekipa emisije ponosna i ne misle je mijenjati. No, Plodovi zemlje uvijek su prepoznatljivi po jakim autorskim novinarskim imenima koji neumorno upućuju na probleme s kojima se poljoprivrednici svakodnevno susreću, ali i ističu svijetle primjere, doprinose preobrazbi hrvatskoga sela i mora, pokušavaju afirmirati tradicijske vrijednosti seoskih sredina, a istodobno otvaraju prozor u svijet.  Jedan je od najpoznatijih novinara emisije sigurno Mladen Stubljar, vrsni profesionalac kojemu ljudi vjeruju. Iako je odnedavno u mirovini, i dalje surađuje s emisijom jer vjeruje kako može pružiti gledateljima obilje svoje kreativnosti i znanja.

Mladen kaže kako je u emisiju ušao sasvim slučajno prije dvadesetak godina. Prije toga je radio između ostaloga kao spiker, urednik i voditelj središnjega Dnevnika, ratni reporter. Nakon pet godina ratnoga izvješćivanja s gotovo svih bojišnica, u Zagrebu nije bilo posla za mene sve do trenutka kad me je tadašnji urednik, pokojni Ivo Lončar, priupitao hoću li raditi kao ribarski reporter u Plodovima zemlje. Gotovo sam ga bio odbio, a onda sam se prisjetio svojega obožavanja mora i shvatio koja mi se to nova životna novinarska vrata eto otvaraju! Malo potom, u Novigradu kraj Zadra, odradio sam i prvu ribarsku priču, a potom sam u Dalmaciji vrlo brzo naučio kako riba pliva tri puta, u moru, u ulju i vinu, i eto pravoga raspona tema kojima sam se potom posvetio. I gurao ih, naravno uz sve ostale životne priče sa sela, s mora i kraja, sve ove godine. Dokada? Pa stara latinska kaže Homo quantum scit, tantum potest – koliko čovjek zna, toliko i može!, tvrdi Mladen Stubljar.

Emisija ima u prosjeku sedam ili osam reportaža koje se rade temeljito, istraživački i odgovorno, a najvećim uspjehom ističu to što Plodovi zemlje na lokalnoj razini često uspijevaju promijeniti stvari. Izravnim i neposrednim životnim pričama te sustavnim analizama gledatelje upoznaje s ljudima iz svih hrvatskih krajeva, njihovim naporima i uspjesima, ali i s onom tamnijom stranom kad u svojim naporima nisu suočeni samo s prirodnim nepogodama, nego i s tvrdim birokratskim bedemima. Ulazak Hrvatske u Europsku uniju donio je emisiji nove teme povezane sa zakonodavstvom i sustavom poticanja.

Ljudi kojima dobro ide u poljoprivredi ne trebaju medije, žive svoj život i zadovoljni su. No, onima kojima ne ide trebaju Plodovi zemlje da progovore, ukažu na svoje probleme i potraže rješenje. Naša su sela nažalost sve praznija. Većina mladih bježi od poljoprivrede, svjesni su da od toga ne mogu živjeti. Velika većina ne pronalazi smisao bavljenja poljoprivredom, kaže Vlatko Grgurić.

Emisija Plodovi zemlje najdugovječnija je u nas, pa čak i na jugoistoku Europe. Godinama je jedna od najgledanijih u Hrvatskoj. Specijalna i specijalizirana, sa širinom koja joj omogućuje svakotjedno predstavljanje života u nas u gotovo svim segmentima, pa kad se tome pridoda i neograničavajuća novinarska kreativna sloboda, ali i sjajna suradnja s Vlatkom baš kao i sa svim našim kolegama iz svih HRT-ovih centara, eto nas odmah na vrhuncu novinarske profesije jer je po mojemu mišljenju biti reporter i izvješćivati o ljudima, biti s njima u uspjehu ili pak neuspjehu novinarstvo kojemu sam težio cijeloga života, kaže legendarni Mladen Stubljar.

Plodovi zemlje najbolje prema svim kriterijima opisuju ono što HRT jest i ono što bi trebao biti. Oni su fenomen i po trajanju i po načinu kako su brojne generacije urednika i novinara radili emisiju, a što je rezultiralo ovom značajnom obljetnicom. Emisija pokazuje kako izrazito javni sadržaj koji ima visoku vrijednost, ako se radi s velikim entuzijazmom i s ljubavlju, ima i veliki prijam kod publike. Čestitam cijeloj ekipi i izražavam duboko poštovanje prema svim kolegama koji su posljednjih šezdesetak godina stvarali ovaj brand Hrvatske radiotelevizije, izjavio nam je ravnatelj Programa HRT-a Saša Runjić.

Plodovi zemlje dobili su mnoga priznanja. Vlatko Grgurić ističe nagradu HHO-a emisiji i njemu kao uredniku za promicanje ljudskih prava, a ponosni su, naravno, i na nagradu Agronomskoga fakulteta za dobru suradnju.

Uz uređivanje emisije i obiteljske obveze taj diplomirani agronom malo privatnoga slobodnoga vremena najradije provodi u svojemu voćnjaku nedaleko od Zagreba. Rad na stotinjak voćaka svih vrsta donosi mu najviše tjelesnoga umora, ali još više duševnoga odmora. Taj rođeni Virovitičanin ne voli govoriti o sebi, pa je malo poznato da je nagrađivani pjesnik i najmlađi dobitnik nagrade Goran za mlade pjesnike na manifestaciji Goranovo proljeće te kako je izdao nekoliko pjesničkih zbirka.