Emanuel Vidović na platformi HRTi

Od 13. prosinca, nedjeljom na HRT1 od 21:45 emitiramo dokumentarno-igranu seriju Emanuel Vidović redatelja Željka Rogošića koja kroz četiri epizode donosi zanimljive i brojne nepoznate detalje iz osobnog života i umjetničkog stvaralaštva najpoznatijeg splitskog i vodećeg hrvatskog slikara Emanuela Vidovića, začetnika hrvatske moderne, ali i slikara čije je djelo obilježilo cjelokupno hrvatsko likovno stvaralaštvo prve polovice 20. stoljeća.

Osim što seriju možete pratiti uživo i preko multimedijske platforme HRTi na
www.hrti.hr, nakon emitiranja pojedinu epizodu potražite i u videoteci spomenute HRTi usluge.

Serija donosi obilje dokumentarističke arhivske građe o Vidoviću i njegovu vremenu, pokazat će nekoliko stotina njegovih originalnih djela koja se danas nalaze u galerijskim i muzejskim zbirkama te u privatnom posjedu, kao i glumačke rekonstrukcije brojnih relevantnih kulturnih događaja kojima je Vidović poticatelj i sudionik, jednako kao i njegove osobne drame i stradanja.

Primjerice, od nastanka humorističko-satiričkog lista Duje Balavac, u kojem je Vidović jedan od rodonačelnika hrvatske karikature, preko održavanja Prve dalmatinske umjetničke izložbe 1908. godine kojoj je inicijator, potom osnivanja Hrvatskog društva umjetnika Medulić, nastalog uz veliki zajednički napor Ivana Meštrovića i Emanuela Vidovića, sve do rekonstrukcija nastanka pojedinih Vidovićevih remek-djela, poput prve hrvatske moderne slike Angelus ili Stare lutke, njegovog hodočašćenja Trogiru koji slika u stotinama nevremenskih izdanja, te rekonstrukcije velike Vidovićeve uspješnice - izložbe iz 1941. godine Interijeri splitske i trogirske katedrale. Vidovićevo slikanje unutrašnjosti crkvenih prostora u godinama koje su nadolazile slijedili su mnogi slikari.

Serija prati Vidovićev život od siromaštva i bijede, preko nerazumijevanja njegove pejzažne umjetnosti i oštrih kritika njegova slikarstva, poput onih Ljube Babića, do vremena najveće slave krajem 30-ih godina, pred Drugi svjetski rat, kada ga svi drže prvakom hrvatskog slikarstva, po svemu ravnom vodećim francuskim majstorima toga doba. Od studija u Veneciji do života i rada u Splitu, unatoč mnogim ponudama i pozivima drugih sredina, Vidović ostaje odan Splitu i postojan u svojim slikarskim mijenama.

Usprkos predodžbi koja Vidovića prati kao slikara tamnog registra boja, slikara sfumata i venecijanskih maglenih pejsaža, dokumentarno-igrana serija prati najmanje osam Vidovićevih faza, od stalnog motiva splitske luke u osvit dana i na zalasku sunca, slikanja vlastitog atelijera i stana, slikanja splitske katedrale i tajnovitih trogirskih crkava, sve do tzv. bolesničke faze u kojoj nepokretan iz invalidskih kolica ili stolice iz svoje sobe slika po sjećanju sjajni ciklus veduta Split koji nestaje, što je i naziv posljednje, četvrte epizode. Serija nije mimoišla ni Vidovićev život nakon smrti 1953., odnosno skoro polustoljetne napore obitelji Vidović i stručnjaka da se u Splitu osnuje Galerija Emanuela Vidovića, što se 2006. godine napokon i dogodilo.



U seriji, koja je realizirana bez ijednog spikerskog offa, o Vidoviću i njegovoj umjetnosti, o životu sa suprugom Amaliom Baffo, s kojom je imao devetoro djece, o vremenima i događajima, o osobama s kojima se družio, radio ili smišljao duhovite podvale, govore 24 sudionika. Od istaknutih povjesničara umjetnosti, konzervatora, slikara do Vidovićevih unuka i praunuka.

Doprinos nastanku produkcijski, snimateljski, montažerski i redateljski zahtjevne serije dale su brojne hrvatske kulturne institucije, čak 24 muzeja, galerije i biblioteke, od kojih najveći broj iz Splita, Trogira i Zagreba, te nekoliko muzeja iz inozemstva. Značajan doprinos nastanku serije dao je veliki broj hrvatskih kolekcionara koji su za potrebe snimanja na raspolaganje stavili svoje slike, a desetak brodara stavilo je na raspolaganje svoje brodove od kojih gotovo niti jedan nije mlađi od 100 godina. Veliki broj crkvenih institucija, ordinarijata, župa također je u mnogome pridonio uspješnosti serije i autentičnosti pojedinih lokacija. Poseban doprinos dali su gradovi Split i Trogir, kako kroz doprinos Poglavarstva, tako i niza gradskih komunalnih tvrtki.

Uz ekipu HRT-a, u realizaciji dokumentarno-igrane serije, svoj doprinos na različite načine dalo je još 587 osoba, od Varaždina do Dubrovnika. Svaka epizoda serije nosi naziv prema jednoj od Vidovićevih slika, odnosno četvrta prema ciklusu slika.

Ulogu Emanuela Vidovića u seriji tumače Ratko Glavina, Goran Marković i Toni Zaklan, a u ostalim ulogama pojavljuju se Petra Kovačić (Vidovićeva supruga Amalia), Marijan Nejašmić Banić (Virgil Meneghello Dinčić), Nikša Arčanin (Ante Katunarić), Mijo Jurišić (Ivan Meštrović), Vicko Bilandžić (inž. Kamilo Tončić) i Pere Eranović (dr. Ivo Tartaglia).

Scenaristi su Nela Žižić, viša kustosica Galerije Emanuela Vidovića u Splitu, Igor Zidić, povjesničar umjetnosti i Željko Rogošić, urednik u Odjelu Dokumentarna produkcija HRT-a te redatelj projekta. Montažerka je Davorka Feller, skladatelj originalne glazbe samo za potrebe serijala - Maro Market, glazbeni urednik na Hrvatskom radiju, direktor fotografije Mario Britvić, a producentica Sunčana Hrvatin Kunić. Produkcija: HRT, 2015.