Svjetski dan radija

Obilježava se Svjetski dan radija. Spomen je to na početak emitiranja UN-ova radija, koji je porukom Ovo su Ujedinjeni narodi. Obraćamo se ljudima svijeta, započeo emitiranje 13. veljače 1946. godine.

Iako je prva svjetska radiopostaja KDKA u Pittsburghu započela redovito emitirati još daleke 1920. godine, a Radio Zagreb već 1926., Svjetski dan radija obilježava se tek od 2012. godine. Ujedinjeni narodi i UNESCO ove godine žele upozoriti na važnost radija u izvanrednim situacijama i katastrofama, a tomu se pridružuje i Hrvatska radiotelevizija.

O izbjegličkoj krizi koja je Republiku Hrvatsku zahvatila prošle godine Hrvatska radiotelevizija izvješćivala je u programu Hrvatskoga radija (HRT – HR) i na svojim mrežnim stranicama izbjeglice.hrt.hr.

Svjetski dan radija posvećen radiju u izvanrednim situacijama i katastrofama

Hrvatski radio u potpunosti je izvješćivao u skladu s UNESCO-ovim smjernicama. To znači da smo se držali načela da se pristup informacijama mora posebno štititi u izvanrednim situacijama i tijekom katastrofa, ističe glavna urednica Informativnoga medijskog servisa Hrvatske radiotelevizije Lamija Alečković.

Katkad je upravo dostupnost radija ključna za spašavanje života te radijske frekvencije moraju biti zaštićene kako bi bile dostupne u nuždi, dodaje glavni urednik Prvoga programa Hrvatskoga radija (HRT – HR 1) Vladimir Kumbrija.

Hrvatski radio tako je s prvim danom izbjegličke krize u Republici Hrvatskoj uveo cjelodnevna radijska dežurstva za zaposlenike HRT – Radija Osijek i Informativnoga medijskog servisa HRT-a. Prije dolaska prvoga izbjegličkog vala uspostavljena je suradnja s Hrvatskim Crvenim križem i Ministarstvom unutarnjih poslova Republike Hrvatske, koji su novinarima HRT-a prvima dojavljivali informacije s terena te bili u cijelosti na raspolaganju za izjave i javljanja u program.

Pravodobna razmjena točnih informacija i u ovoj se krizi pokazala ključnom. Krize stvaraju okolnosti u kojima se lako stvaraju i šire dezinformacije, ali to smo, srećom, u većoj mjeri izbjegli i to ponajviše zahvaljujući partnerskomu odnosu Hrvatskoga Crvenog križa i Hrvatske radiotelevizije. Radio se još jednom pokazao vrlo korisnom komunikacijskom platformom u izvanrednim okolnostima, izjavila je glasnogovornica Hrvatskoga Crvenog križa Katarina Zorić. 

                                                                     

Hrvatska radiotelevizija otvorila je mrežne stranice izbjeglice.hrt.hr i refugees.hrt.hr, na kojima su građani, ali i izbjeglice, doznavali novosti te dobivali sve upute i servisne informacije koje su im bile važne i korisne. Uvedene su i izvanredne radijske vijesti na engleskome jeziku koje su se emitirale svakoga jutra i svake večeri, a koje su proizvodili novinari međunarodnoga programa HRT – Glas Hrvatske. U radijskome se eteru o krizi izvješćivalo u vijestima svakoga sata, u glavnim informativnim emisijama, izvanrednim vijestima te ostalim redovitim emisijama Hrvatskoga radija  emitiranima s mjesta događanja.

U cijeloj mojoj novinarskoj karijeri ovo je nesumnjivo bio jedan od najtežih zadataka. Teško je profesionalno se javiti u eter ako ste netom prije toga bili  suočeni s ljudskom patnjom, ističe HRT-ova izvjestiteljica Sanja Račić, koja je, kao i brojni drugi izvjestitelji Hrvatskoga radija, gotovo svakodnevno izvješćivala s terena.

Od rujna do prosinca 2015. godine samo je na HRT – Radiju Osijek emitirano približno 740 minuta programa posvećenoga izbjegličkoj krizi, a javljanja su se ostvarivala i za središnje informativne emisije Hrvatskoga radija. Svakodnevno su izvješćivali novinari Željka Bačić, Davor Lončarić, Neven Knežević, Monika Kralj, Samir Klasiček, Iva Fijala, Krunoslav Inhof, Sanja Račić, Amoreta Bajto, Ksenija Zelenić, Stjepan Filipović i Marija Petrinović. Javljanja su realizirali tehničari Dario Vračević, Branimir Bošnjak, Emanuel Mihalj, Krunoslav Šibalić, Davor Magušić i Ivan Budetić. Zagrebački reporteri Igor Dunaj i Barbara Vid već prvih dana krize poslani su kao ispomoć u Slavoniju, a poslije im se pridružio i kolega Marin Erak.

Vrlo smo brzo stvorili mrežu dojavljivača, od volontera do vozača autobusa i policije, koji su nas informirali o tome što se događa. U smjenama smo dežurali cijele dane, nerijetko prikupljali informacije i usred noći. Tih dana spavalo se vrlo malo. Ekipa Hrvatskoga radija na teren je izlazila prva, već u 5 ujutro, kako bi prikupila informacije za Jutarnju kroniku. Čak su i kolege iz ostalih medijskih kuća dan započinjali Jutarnjom kronikom čekajući najnovije informacije s terena, prisjeća se HRT-ov novinar Davor Lončarić.

Migracijski val trenutačno se ne prati onako intenzivno kao na početku krize, no o njemu se i dalje se izvješćuje, a dođe li do najavljenoga novoga vala izbjeglica, HRT je spreman za nove izazove.

Ovogodišnji je Svjetski dan radija, 13. veljače, posvećen radiju u izvanrednim situacijama i katastrofama jer se upravo u aktualnoj izbjegličkoj krizi radio ponovno pokazao kao masovni medij koji najbrže dolazi do najšire publike, najbrže doseže do izoliranih zajednica i ranjivih skupina te ima snažnu i specifičnu ulogu u izvanrednim situacijama i tijekom katastrofa. Unatoč tomu što se u današnje vrijeme mijenja lice radijskih usluga te one poprimaju nove oblike putem interneta, mobitela i tableta, gotovo milijardu ljudi još uvijek nema pristup radiju.

Više podataka o Svjetskome danu radija možete pronaći na UNESCO-ovim mrežnim stranicama.