Emisije javnoga sadržaja u programima HRT-a

Čak dvadeset emisija javnoga sadržaja emitira se u programima Hrvatske televizije i Hrvatskoga radija. Namijenjene su najširim društvenim skupinama – od branitelja i umirovljenika do pripadnika nacionalnih manjina.

Hrvatska radiotelevizija (HRT), ispunjavajući javnu ulogu, u svojim radijskim i televizijskim programima veliku pozornost posvećuje pitanjima manjinskih skupina, branitelja, osoba s posebnim potrebama, umirovljenika, potrošača. Za sve njih u programima Hrvatske televizije (HRT – HTV) i Hrvatskoga radija (HRT – HR) postoji dvadeset specijaliziranih emisija.

Tako se na programima Hrvatske televizije emitiraju slijedeće emisije: Potrošački kod, Veterani mira, Treća dob, Eko zona, Prizma, Manjinski mozaik i Normalan život. Posvećene su braniteljima, umirovljenicima, osobama s invalidnošću te nacionalnim manjinama. Emitiraju se dugi niz godina i imaju svoju vjernu publiku. I Hrvatski radio ima pregršt emisija namijenjenih najširim društvenim skupinama. Na Prvome programu Hrvatskoga radija (HRT – HR 1) emitiraju se emisije Civilno društvo, Eko radar, Glas potrošača, Izaberi zdravlje, Šesto čulo, Treća dob, Isti i različiti, Multikultura i Prva crta.

Gotovo dvadeset godina u radijskome se eteru može čuti emisija posvećena zdravlju Izaberi zdravlje, urednice i voditeljice Sandre Erak, te emisija Prva crta, posvećena braniteljima, koju uređuje i vodi Miruna Kastratović. Sve emisije koje uređujem i vodim – a riječ je, osim ove o braniteljima, i o emisiji Šesto čulo, namijenjenoj osobama s invalidnošću, te emisiji Isti i različiti, koja je namijenjena različitim marginaliziranim skupinama – imaju za cilj ispuniti ono što je i smisao postojanja  Hrvatske radiotelevizije, a to je – ponuditi javni sadržaj. U našim emisijama ljudi mogu reći što ih muči, mogu se požaliti, potražiti savjet, razmijeniti iskustva povezana s nekim problemom, ističe Miruna Kastratović.

U emisiji Izaberi zdravlje urednica i voditeljica Sandra Erak ugošćuje ugledne stručnjake, propituje aktualne javnozdravstvene teme, izdvaja pozitivne primjere, upozorava na propuste u sustavu zdravstvene zaštite te promiče zdrav način života.

Posebno me veseli kontakt koji ostvarujemo s našim slušateljima – putem njega mogu brzo dobiti odgovore na brojna konkretna pitanja, ali zajedno s našim gostima preispitujemo i poteze zdravstvene politike – od lista čekanja, opremljenosti ordinacija, manjka liječnika, poskupljenja zdravstvenih usluga, kaže Sandra Erak.

Emisija Civilno društvo emitira se od 2013. godine, a njezina je urednica Barbara Vid 2014. godine dobila nagradu Hrvatske radiotelevizije. Prva je tada u emisiji progovorila o problemu internetskoga nasilja jer je u to vrijeme bila aktivna internetska stranica na kojoj su se objavljivale fotografije maloljetnica uz pogrdne komentare. Osim što se u emisiji predstavlja rad udruga, promovira se i volontiranje, solidarnost i humanost te potiče na njih.  Slušatelje se nastoji obrazovati o mnogim temama poput, primjerice, medijske pismenosti, ali i upozorititi na probleme poput međuvršnjačkoga nasilja ili nasilja nad ženama. Emisija promovira osobe koje su sva svoja nastojanja usmjerile tomu da život u zajednici svima bude ugodniji. Jednom mjesečno u Civilnome društvu u okviru radijske mreže Euranet plus predstavljaju se i europske građanske inicijative, a također obilaze udruge u cijeloj Hrvatskoj i predstavljaju njihovi lokalni projekti.

Slušatelji često svojim komentarima daju doprinos raspravama u emisiji, ali i nakon nje. Zahvalna sam svima koji se javljaju kako bi ponudili pomoć onima kojima je potrebna, a u godinama emitiranja emisije Civilno društvo pomogli smo mnogima na različite načine. Ima slušatelja koje smo potaknuli na volontiranje, a posebice me raduje kad se jave i kažu da su slušajući emisiju naučili nešto novo, ističe Barbara Vid.

Multikultura je emisija koja se na Prvome programu Hrvatskoga radija (HRT –  HR 1) već trinaest godina bavi nacionalnim manjinama. Radeći emisiju o nacionalnim manjinama svjedočim vlastitomu iskustvu sustavnoga otkrivanja novoga i učenja. To je i profesionalni interes, a i osobna radost. Naš Ustav priznaje 22 nacionalne manjine – što je uistinu bogatstvo različitosti. Emotivnost s kojom ljudi čuvaju svoj identitet i briga za nasljeđe jako su motivirajući i s velikom pažnjom i zanimanjem istražujem i to nasljeđe i trendove koji grade identitet, koji je dinamična kategorija. Jasno da me najviše vesele povratne informacije, a njih dobivamo svakoga tjedna. Veliko je zadovoljstvo čuti od pripadnika manjina da su i sami nešto naučili. Možda još i veće, čuti od pripadnika većinskoga stanovništva da su otkrili kakvo se bogatstvo nalazi u njihovu susjedstvu, ističe urednica i voditeljica emisije Željka Mandić.

Na Drugome programu Hrvatskoga radija (HRT – HR 2) dugi se niz godina emitiraju emisije Ovo malo duše Ane Tomašković, Zašto smo zajedno Tine Košćec, u kojoj se predstavljaju udruge i njihove aktivnosti, te Svi smo mi potrošači Zrinke Štimac.

Autorica emisije Svi smo mi potrošači Zrinka Štimac izdvaja konkretne primjere kršenja prava potrošača, a kontakt uživo sa slušateljima odlično funkcionira. Slušatelji postavljaju brojna pitanja, komentiraju i istražuju zajedno sa stručnim gostima emisije. Kvaliteti realizacije teme pridonosi stalna komunikacija sa službama za odnose s javnošću različitih tvrtka, upiti upućeni ministarstvima i suradnja s Državnim inspektoratom. Vrlo je važna i komunikacija putem elektroničke pošte i profila na Facebooku, naglašava Zrinka Štimac.

Ovo malo duše jednosatna je emisija koja se već treću godinu emitira na Drugome programu Hrvatskoga radija (HRT – HR 2). U njoj tražimo boje života u ljudima, optimizam, entuzijazam i afirmaciju dobrote. Pomažemo potrebitima svakoga dana, ističemo primjere mladih ljudi, osobito onih iz manjih sredina, koji se unatoč životnim poteškoćama potvrđuju u svim sferama života, postižu prestižne nagrade i priznanja, a često su uključene i osobe s invalidnošću koje ne priznaju prepreke i predrasude i potvrđuju se u društvu ako im pružimo priliku i pokažemo poštovanje, naglašava urednica i voditeljica Ana Tomašković.

Na Hrvatskoj televiziji (HRT – HTV) već su prepoznati sadržaji namijenjeni  pripadnicima nacionalnih  manjina – emisije Prizma i Manjinski mozaik.

Prizma, magazin za nacionalne manjine u Hrvatskoj, emitira se već 23 godine. Nedavno je emitirana 1178. epizoda, a u tjednome ritmu tijekom cijele godine prati život te aktivnosti udruga i institucija 22 manjinske skupine.

Promovirajući ono najbolje iz manjinske kulture, govoreći o kulturi sjećanja i suočavanja s prošlošću, emisija promiče vrijednosti snošljivosti i uvažavanja drugih i drukčijih. Istodobno, Prizma je tjedni servis za pripadnike  manjina koji ih informira  o cijelome spektru manjinskih prava: od obrazovanja na jeziku manjina, službene uporabe jezika i pisma do političke participacije i zapošljavanja te aktivnoga sudjelovanja u društvenome i političkome životu.  Osobitost Prizme je u činjenici da  se u 45 minuta može čuti i desetak različitih jezika, upoznati često malo vidljive skupine ili doznati nešto o temama koje inače ne pune dnevni prostor.

Prateći intenzivan razvoj manjinske scene u Hrvatskoj, Prizma se u više od 23 godine emitiranja bitno mijenjala. Tradicijska baština, odnosno folklor, prije dvadesetak je godina bio dominantan izričaj u manjinskim društvima, a to se odražavalo i u emisiji. Danas se manjinski identitet njeguje i promiče atraktivnim projektima koji su nerijetko zanimljivi širemu krugu te nadilaze manjinske zajednice. Folklora je, primjerice, godišnje u emisiji tek 8 %, a prostor su preuzele teme ljudskih prava u najširemu smislu; od pitanja apatridnosti, govora mržnje, do pitanja održivoga povratka izbjeglica, odnosa mladih prema identitetu, primjera dobre prakse kad je riječ o integraciji bez asimilacije.

Posljednjih godina ekipa Prizme proizvodi i dokumentarne filmove koji se premijerno objavljuju u emisiji, a potom se emitiraju kao samostalni dokumentarci. Tako se upravo završava snimanje iznimno zanimljivoga filma Bat Mitzvah, o židovskoj tradiciji o kojoj se film prvi puta snima u Zagrebu. Redateljica je Tihana Kopsa. Istodobno traje i snimanje filma Šokački Romi o stradanju Roma za vrijeme NDH, a režira ga Ljiljana Mandić. Scenaristica je obaju filmova Marijana Kranjec, a urednica Daniela Draštata.

Urednice i voditeljice Prizme su Daniela Draštata i Sanja Pleša. Rad u Prizmi izazovan je novinarski posao. Bavimo se politikom, gospodarstvom, školstvom, kulturom i infrastrukturom,  jednom riječju – životom, ali iz jednoga drugog, manjinskoga kuta. A upravo taj manjinski kut daje drukčiji pogled na sve ono što se oko nas događa i izoštrava osjetila na svaki oblik diskriminacije i kršenja ljudskih prava. S druge strane, da ne radim Prizmu, vjerojatno ne bih nikad doznala kako se ukras na ženskoj glavi u ruskoj nošnji zove kokoška, koliko je isprepletena manjinska kultura i tradicija s većinskom ni upoznala mnogo zanimljivih ljudi koji su mi približili svoju kulturu i običaje, kaže Sanja Pleša.

Već šestu godinu zaredom emitira se i televizijska emisija Manjinski mozaik. Tu 15-minutnu multikulturnu dokumentarnu emisiju osmislila je i pokrenula Štefanija Blagaš.  Po načelu jedna emisija – jedna manjina  u svakoj se emisiji obrađuje priča iz života jedne od 22 nacionalne manjine u Hrvatskoj. Te priče na najbolji način oslikavaju njihov nacionalni identitet, njihovu povijest, kulturu, običaje, tradiciju, integriranost i povezanost s matičnom domovinom.

Zahvaljujući kratkoj formi emisije, a prije svega njezinoj kvaliteti i zanimljivosti, uspjeli smo manjinske teme približiti i većinskomu hrvatskom pučanstvu. Potvrđuju to mnogobrojne reakcije gledatelja. To zapravo i jest cilj projekta – pridonijeti boljemu razumijevanju naše multikulturne stvarnosti te istaknuti da  su nacionalne manjine dio  naše povijesti i naše kulture te da su dale značajan doprinos i u obrani i u svekolikome razvitku Republike Hrvatske, ističe Štefanija Blagaš.

Manjinski se mozaik u cijelosti emitira na manjinskome jeziku s prijevodom na hrvatski. U proizvodnji emisije surađuju i pripadnici nacionalnih manjina kao stručni suradnici za određeni manjinski jezik te tako emisija ispunjava europske standarde i zakonske obveze o pravima nacionalnih manjina.

Poštivanje manjinskih prava i stupanj uključenosti manjina u društvo mjerila su civilizacijske razine svake zemlje, pa i naše. Stoga je važno da se nacionalne manjine u Hrvatskoj ne osjećaju manjinski te svi zajedno trebamo neprestano raditi na tome da se što bolje i kvalitetnije uključe u društvo, naglašava Štefanija Blagaš.

Rado gledana i slušana je i Treća dob, emisija namijenjena umirovljeničkoj populaciji. Na Hrvatskoj televiziji (HRT – HTV) uređuje ju i vodi Anita Hrstić. Već petnaest godina u Trećoj dobi obraćamo se najbrojnijim članovima društva. Svi njihovi problemi, aktivnosti, sportski i zabavni sadržaji, zabilježeni su u Trećoj dobi. Pomaknuli smo neke granice u socijalnome sustavu, zdravstvenome sustavu, a najviše smo postigli u poticanju i razvoju lijepih međugeneracijskih priča i poticanju umirovljenika na različite aktivnosti. Često su i oni nas svojim primjerom podsjetili na to da nije važno koliko imamo godina, već koliko života imamo u tim godinama, ističe Anita Hrstić.

Na Hrvatskome radiju (HRT – HR) Treću dob vodi i uređuje Aleksandra Funes Bučar. Tijekom 18 godina, koliko uređujem i vodim Treću dob, primijetila sam da umirovljenike osim uobičajenih informacija povezanih sa stečenim pravima jako zanima i kvaliteta i raznolikost života nakon umirovljenja. Često pokazuju zanimanje za teme povezane s dodatnom izobrazbom, željni su novih znanja, naglašava Aleksandra Funes Bučar.

Veterani mira, emisija za branitelje i stradalnike Domovinskoga rata, emitira se već 18 godina. Od samih početaka uređuje ju i vodi Marija Miličević. U 45 minuta, koliko traje, autorica projekta pokušava iz emisije u emisiju riješiti i pojasniti sve probleme s kojima se susreće braniteljska populacija – od statusnih pitanja, mirovine, stambenoga zbrinjavanja, invalidnine. Često sam na terenu, među ljudima, i zahvaljujući emisiji uspjeli smo riješiti brojne probleme s kojima se branitelji i stradalnici susreću. Naša komunikacija nije samo preko ekrana, tu su i pisma, elektronička pušta, ali i pozivi, u bilo koje doba dana, bez obzira na radno vrijeme, ističe Marija Miličević.

Normalan život, studijska emisija o obitelji i osobama s invalidnošću, emitira se već 17 godina. U njoj se na afirmativan način govori o svim sferama  obiteljskoga života te senzibilizira i potiče javnost na djelovanje za opće dobro. Na primjerima dobre prakse govori o mogućnostima osoba s invalidnošću i njihovim pravima u socijalnome i zdravstvenome sustavu, o pravu na školovanje, zapošljavanje i uključivanje u zajednicu.

U naših 45 minuta promoviramo pojedince, projekte i udruge koje se potvrđuju na djelu pomažući svima kojima je to potrebno; potičemo javnost na humanost i  njegovanje ostalih ljudskih vrednota te svaku različitost ističemo kao kvalitetu prema kojoj se treba odnositi s poštovanjem, ističe voditeljica i urednica emisije Ana Tomašković.