Antiputopis: Zemlja čovjeka liječi na usluzi HRTi

Ponosimo se prirodnim ljepotama Lijepe Naše koju baštinimo od svojih predaka... No, kakvo je uistinu stanje nekih od najljepših predjela Hrvatske? Koliko poštujemo vode, šume, more... i njihove stanovnike? Što činimo, ili ne činimo, kako bismo svijet koji smo samo posudili od svoje djece učinili ekološki prihvatljivijim mjestom za život?

Na Svjetski dan okoliša u videoteci usluge HRTi donosimo vam epizodu netipičnog četverodijelnog putopisa Antiputopis - Zemlja čovjeka liječi.



Nadomak Zagreba nalazi se Žumberačko gorje gdje se na relativno malom prostoru sastaju različita podneblja, što je rezultiralo nevjerojatnom bio-raznolikosti - čak tridesetak vrsta orhideja, te endemske i rijetke biljke i životinje - uz obilje izvora vode... Istodobno, brojna divlja odlagališta nalaze se i u samom Parku prirode.

Što se poduzima kako bi se zaštitilo ovo područje te koliko je današnji čovjek svjestan vremena u kojem živi i načina na koji se odnosi prema Prirodi? U ovoj epizodi serije Romeu Ibriševiću u njegovim ekološkim podvizima pridružit će se i lokalni poštari, ali i Vedran, dječak ekolog iz žumberačkog zaseoka Dane, koji obilazi svoj kraj u potrazi za olupinama.

Napomenimo kako četverodijelni putopis prikazuje lice i naličje nekih od najljepših mjesta u Hrvatskoj. Osim Žumberka i Mljet, Plitvice te Imotsku krajinu, i to kroz priče tzv. malih ljudi koji na svoj način žele ukazati na probleme ili pak pomoći u njihovu rješavanju.

Ekipa koja je stvarala Antiputopis imala je prigodu putovati svijetom i nagledati se ljepota, a opet, svi ćemo se složiti da je Lijepa Naša najljepša. Baš je zato tijekom snimanja bilo prigoda u kojima nam se srce stisnulo zbog prizora na koje smo naišli. Primjerice, na predivnome Mljetu, gdje se za svake južine gomile smeća nasukaju na rajske plaže, zaposlenici Nacionalnoga parka Mljet i sami Mljećani u očaju tvrde kako očiste sve do zadnjega čepa, a onda s novim udarima juga treba ponoviti postupak , istaknula je autorica serije Milka Barišić.

Dodala je i kako je slično stanje i u rubnome dijelu Nacionalnoga parka Plitvice zbog kanalizacijskoga ispusta koji izaziva zgražanje mještana, turista i prolaznika. Šuma koja ga okružuje prepuna je odumrlih stabala, a vonj je nesnošljiv. To su tek neki primjeri onoga što čovjek čini majci prirodi zaboravljajući na činjenicu da smo zemlju tek posudili od svojih potomaka, rekla je Barišić.

Naša je želja bila ukazati na takve potresne prizore, čiji uzroci možda nisu lako rješivi, ali zalaganjem se u prvome redu mjesnoga stanovništva pokazuje da stvari ipak mogu ići nabolje. Citirat ću ravnateljicu jedne imotske škole koja kaže da nikomu od nas ne smije biti ispod časti pokupiti papirić koji nađemo na putu. Svatko od nas može uvijek dati neki svoj, makar mali obol, pojasnila je.

Serija je dijelom inspirirana podvizima fotografa Romea Ibriševića i njegovih Zelenih stopa , koji su iz parkova prirode i nacionalnih parkova u 11 godina uspjeli izvući više od 15.000 olupina.

Scenaristica je i redateljica Milka Barišić, direktor fotografije Dragan Ruljančić, a montažerka Anita Jovanov. Tonski su snimatelji Boris Harmić i Miro Jankovečki, majstor rasvjete Slaven Spinčić, asistentica redateljice Snježana Kundija – Purgarić te izvršni producent Mate Čuljak.