Velik izbor kvalitetnih domaćih dokumentarnih serija ove jeseni na HRT-u

Hrvatska radiotelevizija (HRT) u udarnim je večernjim terminima u okviru jesenske programske sheme počela emitirati brojne dokumentarne serije i filmove domaće proizvodnje. Riječ je o pomno odabranim naslovima koji će se tijekom predstojećih mjeseci emitirati na Prvome programu Hrvatske televizije (HRT – HTV 1).

Dokumentarna serija Hrvatski premijeri osobno donosi prikaz političkoga djelovanja i osobnoga života hrvatskih premijera od proglašenja samostalnosti Republike Hrvatske do danas, među kojima su Stjepan Mesić, Josip Manolić, Franjo Gregurić, Nikica Valentić, Hrvoje Šarinić i drugi. Riječ je o ljudima koji su obilježili hrvatsku politiku i društvo u prošla tri desetljeća, pa i u dužemu razdoblju. Osim njih u svakome nastavku govori i tridesetak značajnih sudionika hrvatskoga političkog života, svjedoka vremena kao što su Vladimir Šeks, Luka Bebić, Ivić Pašalić, Zdravko Tomac, Andrija Hebrang, Davor Štern i Mladen Vedriš, stranih državnika poput Milana Kučana, Boruta Pahora i Borislava Jovića, a u stvaranju emisije iskorištena je i bogata fotoarhiva i videoarhiva. Tridesetak intervjua sa svjedocima novije hrvatske povijesti, od kojih su mnogi bili u samome političkome vrhu, dobro svjedoči o pojedinim političkim razdobljima. Dokumentarnu seriju Hrvatski premijeri osobno proizvela je za Hrvatsku radioteleviziju neovisna produkcijska tvrtka MissArt iz Zagreba. Autor, scenarist i redatelj je Gordan Malić, producent Dominik Galić, autor glazbe Tomislav Babić, a urednik Željko Rogošić.

U drugoj sezoni dokumentarne serije Zapisano u kostima gledatelji mogu pratiti nove nastavke u kojima je polazišna točka kostur pronađen na nekome od hrvatskih arheoloških nalazišta te njegova forenzičko-antropološka i bioarheološka analiza koja podrazumijeva određivanje spola, visine, starosti, različitih trauma i bolesti te životnih navika. Kad je to moguće, određuje se i uzrok smrti. Svi dobiveni podaci primjenjuju se kako bi se rekonstruirao život ne samo te osobe nego i zajednice u kojoj je živjela. Serija otkriva nevjerojatne priče o životima naših drevnih predaka, u čije tajne pokušava prodrijeti. Iz tmina prošlosti nakon stotina godina izranjaju i razotkrivaju se najljepše ljubavne priče, dramatične sudbine onih koji su drukčiji, nesretne dječje smrti, životi ratnika lutalica, okrutni sukobi i već zaboravljene smrtonosne bolesti. U oživljavanju fascinantne prošlosti forenzičnomu antropologu i bioarheologu dr. sc. Mariju Šlausu, koji gledatelje vodi kroz sve nastavke, pomažu vrhunski stručnjaci iz različitih područja – arheolozi, povjesničari, etnolozi, povjesničari umjetnosti, muzealci i liječnici od Zagreba, Dubrovnika, Zadra i Šibenika do Dublina i Budimpešte.

Nova dokumentarna serija Storije o neponovljivima u sedam će se polusatnih nastavaka baviti temom dubrovačkih osobenjaka, ekscentrika, čudaka, boema ili vlastitih unikata, kako ih je u pjesmi Balada neponovljivijeh nazvao Luko Paljetak. Nostalgična i humorom prožeta priča o dubrovačkim originalnim likovima u seriji Storije o neponovljivima prerasta u svojevrsnu mikropovijest Grada i života u Gradu. Scenarist, narator i urednik serije je Vedran Benić, a redatelj Lukša Benić. Serija je nastala u suradnji Odjela za dokumentarnu produkciju Hrvatske radiotelevizije i HRT-ova centra Dubrovnik. Snimatelj je Željko Galov, montažer Dominik Miljak, glazbu potpisuje Vicko Dragojević, izvršna je producentica Marija Kosor, autor špice i kolorist je Denis Golenja, a dizajneri zvuka Ivan Ivan i Srđan Popović. Naslovna skladba Srce oriđinala, koju je za špicu serije Storije o neponovljivima napisao HRT-ov novinar Vicko Dragojević, na Festivalu klapa uz mandoline i gitare održanomu krajem kolovoza u Makarskoj osvojila je dvije prve nagrade: Zlatnu plaketu stručnoga ocjenjivačkog suda i Nagradu publike.

U dokumentarnoj seriji Tada i sada autora Gorana Milića u četiri se pedesetominutna nastavka uspoređuje život u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj s današnjicom u samostalnoj Republici Hrvatskoj. Iz bogate arhive Hrvatske radiotelevizije i drugih izvora, uz snimke nastale u nekoliko posljednjih godina, analitički se i statistički, uz izjave svjedoka i stručnjaka, prikazuje život u komunizmu od poraća do raspada Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije i uspoređuje s današnjim u mnogim područjima – politici, gospodarstvu, životnome standardu, proizvodnji i uslugama, zaposlenosti, infrastrukturi, školstvu, zdravstvu, stambenome standardu, kulturi, sportu itd. Što smo mogli kupiti za prosječnu plaću 1968. godine,  koliko se čekalo na stanarsko pravo u društvenim stanovima, kako se ljetovalo, kakav je bio odnos prema medijima, civilnomu društvu, vjerskim i ljudskim pravima, LGBT populaciji, kakav je bio odnos prema borcima Narodno-oslobodilačkoga rata (NOR) u usporedbi s odnosom prema onima iz Domovinskoga rata pitanja su kojima se bavi televizijska serija Tada i sada. U njoj se među ostalim donosi i pogled na Jasenovac, Bleiburg, Goli otok te na položaj SR Hrvatske u SFR Jugoslaviji iz današnje perspektive. Što su bile prednosti, a što poteškoće za hrvatsko gospodarstvo na širemu jugoslavenskom tržištu, kako i zašto je nastalo hrvatsko proljeće i kako je završilo pitanja su koja aktualizira serija.

Serija uspoređuje i medijsku cenzuru i samocenzuru u ondašnje i današnje vrijeme i donosi priče o autocesti Zagreb – Split, poduzećima koja su dobro poslovala i onda i danas, o propalim poduzećima koja nisu preživjela tranziciju, o ondašnjoj nacionalizaciji i konfiskaciji i današnjoj pretvorbi i privatizaciji te brojnim drugim temama.


Serija Tada i sada priprema se u koprodukciji Hrvatske radiotelevizije sa sarajevskom produkcijskom tvrtkom Fotoart i Al Jazeerom Balkans. Autor je projekta, scenarist, režiser i reporter, iskusni HRT-ov novinar Goran Milić.

U okviru jesenske programske sheme gledatelje Hrvatske radiotelevizije očekuje i dokumentarna serija autora Mire Brankovića Više od riječi. Ljudi često govore suprotno od onoga što misle i osjećaju, a ova serija pokušat će naučiti gledatelje vrsti telepatije, odnosno vještini čitanja misli na temelju govora tijela i drugih oblika neverbalne komunikacije. Serija je i svojevrsno istraživačko putovanje i otkrivanje složenosti ljudskoga tijela i ponašanja i kao biološke stvarnosti i kao kulturnoga fenomena. Scenarist i režiser serije je Miro Branković, direktor fotografije Dragan Ruljančić, majstor tona Boris Harmić, majstor montaže Mladen Radaković, a autor glazbe Dalibor Grubačević.

Dokumentarna serija Klapska pjesma – od konobe do svjetske kulturne baštine nastala je prema zamisli ravnatelja Festivala dalmatinskih klapa Omiš Mije Stanića nakon što je u suradnji s umjetničkim ravnateljem Dušanom Šarcem predložio Hrvatskoj radioteleviziji da napravi dokumentarnu emisiju o 50. obljetnici Festivala dalmatinskih klapa Omiš. Zvonimir Varošanec preuzeo je na sebe ulogu autora i scenarista. Nakon što je pregledao više od 1300 arhivskih vrpca i snimio brojne intervjue te na terenu došao do obilja materijala, snimljeno je sedam nastavaka serije od po 52 minute, koji donose intrigantnu priču o klapskoj pjesmi te malome i skromnome festivalu koji je čudesno zadužio hrvatsku glazbu, a gradić Omiš učinio središtem klapskoga kruga. U dokumentarnoj seriji zastupljeni su gotovo svi važniji autori i izvođači klapske pjesme te gotovo sve velike klape. Priča o razvoju klapske pjesme od samih korijena u glagoljaškome pjevanju do njezine današnje pretjerane estradizacije te smještanje klapske pjesme u vremenski, prostorni i povijesni okvir svakako je razlog da ta serija ima neprocjenjivu nacionalnu vrijednost kao čuvar kulturnoga blaga i  temelj za buduća proučavanja klapske pjesme. Serija daje i sliku vremena te autora i izvođača važnih za razvoj i očuvanje klapske pjesme od pedesetih godina prošloga stoljeća do danas.

Nakon velikoga uspjeha zabavno-poučne serije Hrvatski velikani Roberta Knjaza na Hrvatskoj radioteleviziji uskoro počinje emitiranje njezine druge sezone. Autor Robert Knjaz u novim nastavcima na svoj prepoznatljiv i duhovit način ponovno predstavlja poznate osobe iz hrvatske povijesti, a ovaj su put u osam pedesetominutnih nastavaka predstavljeni Ante Starčević, Ivan Meštrović, Ruđer Bošković, Matija Gubec, Marija Jurić Zagorka, sv. Leopold Mandić, Vesna Parun i Slava Raškaj te Vladimir Prelog i Lavoslav Ružička – hrvatski nobelovci.


Ovaj zanimljiv, poučan i zabavan projekt uspješno promiče biografije osoba zaslužnih za nacionalni i društveni napredak te je brojne gledatelje svih generacija ponovno zainteresirao za hrvatsku povijest.

U drugoj polovici emitiranja jesenske programske sheme Hrvatske radiotelevizije bit će prikazane i druge zanimljive serije. Sjeverozapadni vjetar – između legende i stvarnosti četverodijelna je dokumentarna serija s igranim elementima koja u četirima emisijama, Sudbina, Vragovi, Copernice i Vodeni čovjek, obrađuje četiri teme iz hrvatskih narodnih predaja, legendi i mitova na način zanimljiv i razumljiv suvremenoj publici. U igranim se scenama oživljuju fenomeni skrivenoga i zaboravljenoga mitskog svijeta Hrvatske. Gledatelje kroz priče vodi mladi, svestrani i snalažljivi voditelj Ivan Planinić. On se upušta u istaživanje tema koje ga vode od razgovora sa svjedocima i stručnjacima do tajanstvenih mjesta i situacija u kojima se gubi spona između stvarnosti i mitologije. S pripovijedanjem i istraživanjem prirode gledatelji prelaze u svijet copernica, vodenoga čovjeka i vragova, koji su nekada bili dio svijesti i života naših djedova i baka, a s vremenom su polako nestali u perspektivi suvremenoga svijeta. Ova serija želi biti most koji omogućuje prenošenje zaboravljenoga mitskog svijeta mladim generacijama suvremenim medijskim jezikom.

Dokumentarna serija Profesije osobno autora Željka Sarića u sedmoj sezoni otkriva specifičnosti različitih zanimanja, međusobno ih suprostavljajući i naglašavajući njihove različitosti. Svaki nastavak temelji se na tri zanimanja koja predstavljaju osobe koje se tim zanimanjima bave, a među njima je uvijek najmanje jedna osoba iz javnoga života Hrvatske. Naslov svakoga nastavka izveden je iz nekoga zajedničkog obilježja zanimanja koja se obrađuju. Namjera je autora da prikazujući ljudski rad predstave aktualne društvene odnose u zemlji te pobliže oslikaju raspone, važnost i značajke stanja društvene svijesti. Svaki nastavak prati ritam radnoga dana, odnosno usporedno se prati troje ljudi različitih zanimanja koji prolaze tijek radnoga dijela dana, od jutra do njegova kraja. Iako su naizgled posve nespojiva, odabrana se zanimanja stapaju u skladnu priču. Premda osnovna tema povezuje likove u svakome pojedinom nastavku, svaki je lik suprotstavljen drugim dvama specifičnošću svojega profesionalnog puta.

Serija ističe specifičnu osobnu motivaciju u pojedinome zanimanju, koja omogućuje da upoznamo često skrivene činjenice koje znaju samo oni koju su to zanimanje izabrali kao svoj životni poziv. Neovisno o tome ima li zanimanje javni ili anonimni karakter, osobnim iskazom nositelja priče dobivamo uvid u manje vidljive probleme i prednosti svakoga zanimanja.


Tako se dobiva uvid u naglašene razlike u vrednovanju ljudskoga rada, jasno se vide različiti stupnjevi odgovornosti i katkad potpuno nerazmjeran sustav nagrađivanja, koji se odražava i u sustavu honoriranja, odnosno plaći, i u društvenome statusu koji pojedina profesija uživa u javnosti.

Serija Nedovršene modernizacije utemeljena je na iskustvu i pristupu pripovijedanju prve sezone svojega emitiranja pod naslovom Betonski spavači. U četiri nastavka druge sezone, također u trajanju od po 52 minute, nastavljaju se istraživanja arhitekture modernizma u Hrvatskoj i regiji s kojom dijeli zajedničku sociopolitičku i kulturnu recentnu prošlost. Pogled je usmjeren arhitekturi koja je u svojevrsnome procijepu između nekadašnjih velikih ambicija i današnjih skučenih mogućnosti. To je vrhunska arhitektura čija se djela mahom nalaze u stanju propadanja, iako je riječ o vrijednim društvenim sadržajima i prostornim resursima. Nastala je na vrhuncu modernizma, u razdoblju kulminacije vjere u potrebu i moć planskoga razvoja. Urbanističke zamisli i akcije nastojale su transformirati provincijske gradove u svjetske metropole, a mala mjesta približiti tada suvremenim kretanjima. Nesuđeni centar grada – Od globalne razmjene do sportskoga parka, prvi od četiriju nastavaka te serije, bavi se Zagrebačkim velesajmom, koji je bio test za napredna i zanimljiva arhitektonska istraživanja i promociju novih životnih stilova, a ujedno i jezgra Novoga Zagreba i njegov nesuđeni centar. Neobarokom protiv modernizma – Od betonske metropole do gipsanoga Potemkinova sela drugi je nastavak, koji prikazuje kako Skopje nakon katastrofalnoga potresa 1963. godine postaje svjetski grad budućnosti u kojemu japanski avangardni arhitekt Kenzo Tange projektira novi centar. Makedonska opera i balet projektirana 1969. godine anticipirala je koncepcije koje se u svijetu tek danas ostvaruju. Studentski dom Goce Delčev, futuristička skupina nebodera od nežbukanoga betona, studentima je nudio užurbani životni prostor beskompromisne brutalisitčke estetike. Treći nastavak Uređaji emancipacije na primjeru Radničkoga nacionalnog sveučilišta (danas Pučko otvoreno učilište) u Zagrebu i doma kulture u Konjicu u Bosni i Hercegovini govori o objektima koji su građeni diljem SFR Jugoslavije kao ključno sredstvo emancipacije, višefunkcionalnim centrima koji su povezivali obrazovanje, kulturu, zabavu i politički život. I u Konjicu i u Zagrebu, u prostorno i sociološki sasvim različitim okružjima, ostvareni su projekti u kojima je avangardna prostorna forma na skladan način udomljavala obrazovne procese.

I najudaljeniji, najzabitiji krajevi SFR Jugoslavije bili su predmetom modernizacije. Dom revolucije u Kolašinu u Crnoj Gori i Dom JNA-a u Komiži na Visu, o kojima govori četvrti nastavak Svjetionici na periferiji, građeni su s jasnom ideološkom motivacijom.


Umjesto da se grade spomenici, gradile su se korisne i estetski napredne građevine, čija je arhitektura u te periferne sredine unijela sasvim novu kulturu i bila najjasniji fizički simbol progresa. U Kolašinu je posebno dojmljiv interijer velike dvorane, koja se danas ne upotrebljava, a u okolne prostorije uselile su lokalne političke stranke. Na inicijativu Udruženja hrvatskih arhitekata Vitićev paviljon Doma JNA-a u Komiži postaje jedan od rijetkih obnovljenih modernističkih objekata na području bivše Jugoslavije.

Splitska fotolaringologija scenaristički i redateljski rad Mladena Santrića predstavlja cijelu plejadu vrsnih splitskih fotografa i najluđi grad na svitu. U duhovitome i vrlo dinamičnome stilu moći ćemo doživjeti sve osobine i kvalitete ljudi i grada koji u fotografskoj povijesti već imaju istaknuto mjesto. Nakon igrane serije Naše malo misto ovo je dokumentarna poslastica koja predstavlja današnji Split i njegovu dušu.

U povodu 25. obljetnice deblokade Dubrovnika i oslobađanja južnih dijelova Hrvatske Odjel za dokumentarnu produkciju Hrvatske radiotelevizije pripremio je dokumentarni film čiji svaki dio traje 52 minute pod naslovom Deblokada Dubrovnika. Još u rujnu 1991. godine Dubrovnik i jug Hrvatske napadnuti su iz smjera Crne Gore i Hercegovine. U brzome naletu nadmoćnija jugovojska okupirala je prostor od Prevlake do Stona, a blokirani Dubrovnik našao se pod divljačkim topovskim udarima. Sarajevsko primirje početkom 1992. godine donijelo je zatišje, ali se rat prenio u susjednu Bosnu i Hercegovinu. Ondje su jugoslavenska armija i srpski teroristi željeli izbiti na Neretvu, čime bi jug Hrvatske ostao potpuno odsječen od njezina ostatka. U takvim okolnostima u travnju 1992. godine ustrojeno je zapovjedništvo južnoga bojišta s generalom Jankom Bobetkom na čelu, koji je odmah učvrstio obranu i poveo napadne operacije. Operacijom Čagalj usmjerenom prema Mostaru neprijatelj je zaustavljen i odbačen od doline Neretve, a operacijom Tigar deblokiran je Dubrovnik. Ipak, nevolje njegovih stanovnika prestale su tek u listopadu 1992. godine poslije oslobađanja Cavtata i Konavala. Naime, pobjede Hrvatske vojske dovele su do sporazuma na britanskoj fregati Avenger, prema kojemu je okupatorska jugoslavenska vojska morala napustiti Cavtat i Konavle. No kako bi se spriječilo da srpske parapostrojbe iz Hercegovine preuzmu položaje jugovojske, u listopadu je, unatoč lošemu vremenu, u noći izveden uspješni pomorski desant na Cavtat. Zatim je, za samo nekoliko dana, Hrvatska vojska izbila na granicu s Crnom Gorom i Hercegovinom, i tako oslobodila najjužniji dio Hrvatske. U luci Gruž 29. listopada 1992. godine svečanim postrojavanjem i prijavkom generala Janka Bobetka predsjedniku Republike Hrvatske dr. Franji Tuđmanu označen je završetak vojnih operacija za deblokadu i oslobađanje Dubrovnika i južne Hrvatske.

Osim serija, u okviru nove jesenske programske sheme Hrvatske radiotelevizije bit će prikazani i pojedinačni dokumentarni filmovi u trajanju od po 52 minute. Jedan je od njih Boj za Novi Farkašić. Nakon što su zrakoplovi JNA-a napali Banske dvore u pokušaju izvršavanja atentata na hrvatskoga predsjednika dr. Franju Tuđmana, uslijedili su najteži trenuci za obranu Hrvatske jer je velikosrpski agresor intenzivirao napade na svim bojišnicama. Posebno teško stanje bilo je na Banovini, gdje je nakon pada Petrinje i Topuskoga, odnosno nakon pada Viduševca, agresor osvajao selo za selom, a linija obrane počela se povlačiti prema Pokupskomu. Cilj JNA-a bio je prodrijeti i na lijevu obalu rijeke kako bi se otvorio koridor za pokret prema Velikoj Gorici, odnosno Zagrebu. No u tome ih je zaustavila malobrojna skupina gardista Prve satnije 2. brigade ZNG-a, Crnih Mamba. Oni su uz pomoć nekoliko lokalnih branitelja zauzeli položaje i utvrdili se u Novome Farkašiću, selu na lijevoj strani rijeke Kupe. 17. listopada 1991. godine. Nakon zrakoplovnoga i topničkog bombardiranja, uslijedio je kombinirani tenkovsko-pješački napad mnogo nadmoćnijega neprijatelja iz Vratečkoga i Donjih Mokrica. Trajao je cijeloga dana, a završio je potpunim porazom agresora, kojemu je onesposobljeno više tenkova i borbenih vozila te je iz stroja izbačen velik broj pješaka. Nakon pobjede branitelji su izvidjeli rezervni položaj neprijatelja koji se pripremao za novi napad, te su, iako malobrojniji, izvršili protunapad u kojemu su natjerali protivnika u paniku i bijeg, iznova mu nanoseći velike gubitke. Nakon poraza kod Novoga Farkašića zaustavljen je daljnji prodor velikosrpskoga agresora na Banovini, a veličanstvena pobjeda malobrojne skupine branitelja danas se s pravom obilježava kao Dan branitelja Sisačko-moslavačke županije.

100 godina Medicinskoga fakulteta dokumentarni je film u povodu 100. obljetnice postojanja Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Nakon osnivanja modernoga sveučilišta 1874. godine počela je intenzivna borba da Hrvatska dobije svoj Medicinski fakultet. Ideja je sazrela tek u tijeku Prvoga svjetskog rata i epidemije kuge, kad su mnogi dijelovi Hrvatske ostali bez medicinskoga osoblja. Nakon sloma Austro-Ugarske monarhije i nadzora koji se provodio iz Pešte, zahvaljujući mnogobrojnim akcijama liječnika i političara osnovan je Medicinski fakultet u Zagrebu. Hrvatski sabor 13. studenoga 1917. godine donio je povijesnu odluku o njegovu osnivanju.

Zbog višestoljetne dominacije tuđinske vlasti na hrvatskome se području borba za osnivanje visokoškolskih učilišta i škola očitovala u dugotrajnim pokušajima koji su, čak i ako su bili uspješni, rezultirali ostvaranjem ustanova čije je djelovanje bilo kratka vijeka.

Stoga Medicinski fakultet, prema riječima profesora dr. Ante Šercera, za Hrvate nije samo jedan od fakulteta, nego onaj fakultet za koji se narod tijekom desetljeća borio i čije osnivanje i izgradnja za čitav narod imaju značenje nacionalne pobjede.

Gavran u domovini i inozemstvu dokumentarni je film od 52 minute o Miri Gavranu, našemu najprevođenijem i najizvođenijem književniku u inozemstvu, a koji je u Republici Hrvatskoj još uvijek, najblaže rečeno, nedovoljno priznat. Miro Gavran suvremeni je hrvatski književnik čija su djela prevedena na 25 jezika. Dobio je dvadeset književnih nagrada u zemlji i inozemstvu, a među njima i Nagradu Central European Time, koja se svake godine dodjeljuje najboljim srednjoeuropskim piscima u Budimpešti. Napisao je sedam proznih knjiga za mlade čitatelje: Svašta u mojoj glavi, Oproštajno pismo, Kako je tata osvojio mamu, Zaljubljen do ušiju, Sretni dani, Pokušaj zaboraviti i Profesorica iz snova. Gavranovi romani Zaboravljeni sin i Kako smo lomili noge te Mali neobični ljudi pisani su za odrasle, no rado ih čitaju i mladi. U proteklih petnaestak godina Gavran je uvjerljivo najizvođeniji hrvatski kazališni pisac, a njegove su drame i komedije premijerno postavljene širom svijeta, od Washingtona, Pariza, Krakova i Rotterdama sve do Bombaja, Bratislave, Beča, Ljubljane, Budimpešte, Sarajeva, Atene, Buenos Airesa i Mostara, a vidjelo ih je više od milijun i pol gledatelja. Među njegovim kazališnim tekstovima ističu se Kreontova Antigona, Muž moje žene, Ljubavi Georgea Washingtona, Kad umre glumac, Sve o ženama, Nora danas, Zabranjeno skijanje, Kako ubiti predsjednika, Vozači za sva vremena ili Hercegovci za volanom i Hotel Babilon. Među knjigama za odrasle važno mjesto zauzimaju i romani iz tzv. biblijske trilogije: Judita, Krstitelj i Poncije Pilat. Dokumentarni film o Miri Gavranu isječcima iz njegovih predstava pratit će društvena zbivanja u Republici Hrvatskoj i inozemstvu, koja se međusobno isprepliću i na sceni i u stvarnome životu.

Jimmy je pedesetominutni biografski dokumentarni film o Stjepanu Jimmyju Staniću, jednome od najvećih hrvatskih pjevača džeza, swinga i šlagera, kontrabasistu i autoru, glazbeniku i zabavljaču osebujnoga stila, glasa i humora. To je prvi i jedini dokumentarac o Jimmyju, koji je u vrijeme snimanja navršio 88 godina. Scenarist i redatelj je Mladen Ćapin, direktor fotografije Siniša Galar, a montažerka Anita Jovanov.

Autsajder zmagal je biografska priča Nenada Dančua, najboljega hrvatskog skijaša prije Ivice Kostelića, akademskoga slikara i pionira performancea. Iako je njegova početna životna situacija bila autsajderska jer je kao novorođenče ostavljen u Petrovoj crkvi, zahvaljujući ljubavi roditelja koji su ga posvojili te upornošću i borbenošću, uspio se ostvariti na različitim područjima života. Posebna je vrijednost filma arhivski materijal iz njegova privatnoga života, umjetničkoga djelovanja te skijaških dana u reprezentaciji bivše države. Scenarij i režiju potpisuje Milka Barišić, direktor fotografije je Dragan Ruljančić, a montažer Mladen Radaković.

Svega pola sata vožnje od hrvatske metropole, glavnih autocesta, turističkih središta, gužve i velikih događaja žive ljudi koje ne primjećujemo niti znamo da uopće postoje. U vlastitoj samoći i vremenu koje stoji ti nam ljudi pričaju životne priče koje se u današnjim medijima gotovo i ne mogu čuti. U četiri polusatna nastavka dokumentarne serije Pola sata od svega autor Mladen Ćapin ispričao je priče iz Like, sa Žumberka, iz Banovine i Dalmacije. Scenarist i redatelj je Mladen Ćapin, direktor fotografije Davor Petričić, montažer Ivor Ivezić, skladatelj Danijel Maoduš, a izvršni su producenti Marko Kaić i Marija Kosor.

Sve će dokumentarne serije osim na programima Hrvatske televizije (HRT – HTV) gledatelji moći pratiti pratiti i na mobilnim uređajima, tabletima i računalima s pomoću multimedijske usluge HRTi.