Rat prije rata: Rat

12. listopada na HRT1 u 20.05 - igrano-dokumentarna serija

Igrano-dokumentarna serija "Rat prije rata" obrađuje raspad Jugoslavije, najdramatičnije razdoblje nakon Drugog svjetskog rata, koje je okončano posljednjim ratom u Europi.

Arhivska i memoarska građa nedvojbeno otkriva da je prekrajanje Jugoslavije pomno planirano, baš kao i rat bez kojeg se prekrajanje nije moglo provesti. Osvajačkim planovima srpskih unitarista prethodile su i obavještajno-političke pripreme koje su intenzivno trajale čitavo desetljeće.

Brojni politički procesi i događaji iz tog razdoblja ostali su nerasvijetljeni, zbog ratova koji su kasnije uslijedili. Serija "Rat prije rata" rasvjetljava te događaje.

Serija snažno naglašenih dramaturških elemenata na trenutke ima obilježja političkog trilera. Serija se ne bavi samo evidentiranjem ključnih događaja, od kojih su neki postali i povijesni, nego nastoji rasvijetliti pozadinu političkih, diplomatskih, obavještajno-operativnih, policijskih i vojnih aktivnosti.

U 10 epizoda vidjet ćemo i dvadesetak filmskih rekonstrukcija događaja. Sudionike događaja, od kojih su mnogi povijesne osobe, tumači sedamdesetak poznatih hrvatskih glumaca. U dokumentarnom dijelu serije pojavljuje se i približno toliko sugovornika - neposrednih sudionika, istraživača, znanstvenika i publicista.

Rat
Početak travnja 1991. Srpski član Predsjedništva Jugoslavije Borisav Jović broji zadnje tjedne svog mandata na mjestu predsjednika Jugoslavije. U dogovoru s predsjednikom Srbije Slobodanom Miloševićem na razgovor poziva vojni vrh - generale Kadijevića i Adžića. Sklapaju tajni dogovor: ako Hrvatska pokuša uspostaviti pravni poredak na svojim okupiranim područjima, vojska to neće dopustiti. Jović za vojnu intervenciju više neće tražiti suglasnost Predsjedništva. U svojim dnevničkim bilješkama toga će dana Borisav Jović zapisati: 'U svakom slučaju, "prešli smo Rubikon". Tada više ni od koga nismo tražili nikakve odluke.'

Otvoren je put za posljednji čin - vojno učvršćivanje granica "Velike Srbije". Osjeća to i Franjo Tuđman. Nakon razgovora s Miloševićem u ožujku, vjerovao je da će izbjeći sukob. Sada u travnju, s razgovora u Tikvešu vratio se nespokojan. Do najavljenog proglašenja neovisnosti Hrvatske i Slovenije ostalo je malo manje od dva mjeseca. General Kadijević saziva sastanak najviših zapovjednika. Zadatak je dosadašnje planove o izvanrednim prilikama zamijeniti ratnim planovima. Netom prije proglašenja neovisnosti SAD šalje oštro upozorenje da neće dopustiti raspad Jugoslavije. Međutim, u tome imaju samo jednog saveznika, predsjednika Vlade Antu Markovića. Ali Marković nema legitimitet. Njegova politika poražena je na izborima u svim republikama. Unatoč stalnim tajnim sastancima s prosrpskim dijelom Predsjedništva, ministar obrane Kadijević tada još uvijek podupire očuvanje Jugoslavije.

Unatoč svim prijetnjama i pritiscima, 25. lipnja 1991., Slovenija i Hrvatska proglasit će neovisnost. Dan poslije jugoslavenski premijer Ante Marković donosi odluku o vojnoj intervenciji u Sloveniji. Počinje rat. S vremenom će sve više činjenica upućivati na zaključak da cilj rata u Sloveniji, ili bolje rečeno jedini cilj, nije bio cjelovitost Jugoslavije. Već u siječnju je postignut dogovor o izlasku Slovenije iz Jugoslavije. Stvarni cilj bio je Hrvatsku uvući u rat. Na to upućuje sve više spoznaja istraživača.

Kraj lipnja 1991. Splet okolnosti navest će armijski vrh na konačni obrat. Nakon godinu dana taktiziranja Kadijević je prelomio - Jugoslavensku armiju, prvi put iskreno, do kraja i u cijelosti, stavlja na raspolaganje Slobodanu Miloševiću. Armija aktivira operaciju napada na Hrvatsku. U takvim okolnostima Tuđmanu ne preostaje drugo nego taktizirati. Potpisat će Brijunsku deklaraciju i zaustaviti planirani napad na Hrvatsku u zamjenu za tromjesečnu odgodu proglašenja neovisnosti. Taj njegov potez pokazat će se kasnije ključnim za obranu Hrvatske. Vojna obavještajna služba, KOS, obavlja operativno obavještajne pripreme za rat. U Moskvi se istodobno odvija vojni udar. Puč u Sovjetskom Savezu bit će, na sreću, ugušen za nekoliko dana. Bombe u Zagrebu, pokazat će se kasnije, bile su obavještajna priprema za opći napad na Hrvatsku.

Scenarist i redatelj igrano-dokumentarna serije je Miljenko Manjkas. Produkcija: Intermedia grupa.