HRTi: "Šenoino doba" - upoznajte svestranog tvorca moderne hrvatske književnosti

Na današnji dan 1838. u Zagrebu je rođen August Ivan Nepomuk Eduard Šenoa, najutjecajniji i najplodniji hrvatski pisac 19. stoljeća,i istinski tvorac moderne hrvatske književnosti.

Vjerovali ili ne, jezik obitelji Šenoa bio je njemački i najstariji je sin August hrvatski naučio tek s devet godina, kad ga je otac Alojz počeo puštati na igranje s drugom djecom i August je odbio nastaviti govoriti njemački. A postao je ocem hrvatskog romana! Bio je novelist, pjesnik, feljtonist, dramaturg i prevodilac. Nježan otac i suprug, zaljubljenik u Zagreb, filantrop i cinik... I još mnogo, mnogo toga!

Je li August Šenoa okamina školske lektire, ili nam njegovo djelo i danas nešto govori? Kakav je bio čovjek koji stoji iza debelih svezaka Zlatarova zlata i Seljačke bune? Zašto se razdoblje njegova djelovanja naziva Šenoinim dobom?

 


Bio je nadaren i za likovnu umjetnost, sačuvani su njegovi radovi iz djetinjstva. Kako je sam priznao: „Bio sam mali zagrebački švapčić, ali kozmopolit.“ Bio je poliglot, školovao se u Pečuhu, Zagrebu i Pragu. Studirao je medicinu i pravo, ali unatoč sjajnim ocjenama nije položio završni ispit pa je izgubio stipendiju i počeo se snalaziti.

U Beču je uređivao listove Glasonoša i Slawische Blätter, iz Praga je za Pozor pisao feljtone Praški listovi. 1862. godine udario je temelje modernom hrvatskom feljtonu (Zagrebulje), a za Češke novine pisao je o događajima u Hrvatskoj. Volio je i kazalište, poznat je njegov esej o hrvatskom kazalištu koje bi se trebalo ugledati na češko. U Pragu je počeo svoju književnu karijeru - napisao prvu pripovijetku Vječni žid u Zagrebu, jedinu dramu Ljubica i poznati esej Naša književnost. Komedija Ljubica nije dobro primljena u Zagrebu, jer se dosta tadašnje gospode pronašlo u njoj…

Utjecao je i na razvoj stripa u Hrvatskoj, uređivao Vijenac, a veliki Antun Gustav Matoš opisao ga je ovako: "Ma, znate ga bolje od mene, tog dosjetljivog, zagrebačkog senatora s glavom Alfreda de Musseta, fantazijom W. Scotta i toplinom bukavačkog samotnika, odraslog - biser u školjci Ribnjaka - u sjeni Sv. Kralja. Jer tko te ne zna, najzagrebačkiji zagrebački sine, vedri i veliki naš Šenoo!

 


Zagreb je u njegovo doba bio mali grad, s 20-ak tisuća stanovnika. Čak je i prerano umro, u 43. godini, od posljedica upale pluća od koje je obolio kada je kao gradski senator po hladnoći skrbio za unesrećene u velikom potresu 1880. godine.

Dokumentarni film Šenoino doba snimljen je u Zagrebu, na lokacijama koje su posebno povezane s Augustom Šenoom, od njegove rodne kuće do Kuće Šenoa u kojoj se čuva njegova ostavština. U filmu sudjeluju akademik Stjepan Damjanović, Vinko Brešić, Julijana Matanović, Marijan Lipovac, Dalibor Brozović, Katja Matković Mikulčić i Jasmina Reis. Ovim se filmom HRT pridružio obilježavanju 180. obljetnice rođenja Augusta Šenoe.

Scenaristica i redateljica je Nana Šojlev, direktor fotografije Mario Britvić, a montažerka Davorka Feller. Zanimljiv film o životu, ljubavi i karijeri velikog Augusta Šenoe pogledajte na našoj multimedijskoj platformi HRTi.