Jugoslavenske tajne službe: Klopka za gerilce

Ponedjeljak, 1. srpnja na HRT1 u 20.05, dokumentarna serija
 
Josip Broz ispekao je obavještajni zanat u Moskvi, a subverzivni u Španjolskome građanskom ratu. Uz pomoć sovjetskih tajnih službi prokrčio si je put do vrha Komunističke partije, pri čemu je što denuncijacijama, što podmetanjima, što likvidacijama, eliminirao sve svoje konkurente.

Ratnik, državnik, konspirativac sa sedamdeset kodnih imena, najviše na Balkanu: Valter, Viktor, Karlson, Mekas, ing. Babić... Nitko ni danas ne zna zašto se i kada počeo koristiti pseudonimom Tito.
Po uzoru na NKVD, Staljinovu političku policiju, u špilji u Drvaru 13. svibnja 1944. osnovao je Oznu, partizansku tajnu službu. Glavna zadaća bila je proširiti popise takozvanih narodnih neprijatelja, a cilj poslijeratni obračun sa što većim brojem neistomišljenika. Još u Drvaru, dakle, planiran je Bleiburg. Na toj sjednici partizanskoga Vrhovnog štaba sovjetski generali još su jednom poučili maršala Tita najvažnijem pravilu za uspostavu i učvršćenje komunističke vlasti - bez milosti!

Ova dokumentarno-igrana serija bavi se razdobljem od prvih obavještajnih koraka osnivača JTS-a (školovanje u Staljinovu NKVD-u 1935.-1940.) do posljednjeg atentata Službe državne sigurnosti (Udbe) u emigraciji 1988.

Kroz 10 epizoda serija tematizira više od 60 pojedinačnih slučajeva likvidacija, neuspjelih atentata, otmica, ubojstava u zatvoru i konspirativno-političkih namještaljki, kao i sve glavne valove masovnih represija nad ideološko-klasnim neprijateljem (poratni zločini nad zarobljenicima, obračun s Crkvom i građanskim političarima, Informbiro i Goli otok, sječa srpskih unitarista, gušenje Hrvatskog proljeća...). Također obrađuje i rat tajnih službi protiv gerilskih skupina (četnici, križari i škripari, Feniks '72.).

U seriji će biti riječi i o tome kako su jugoslavenske tajne službe oponašale metode NKVD-a, o 2.000.000 dosjea, tj. jednom agentu na 10 stanovnika (više nego u SSSR-u), torturama, lažnim svjedočenjima, montiranim procesima, smaknućima bez suđenja, tajnim mjestima ukopa, Titovoj opsjednutosti tajnim službama, strukturom tajne službe, nagradama za egzekutore, metodama vrbovanja suradnika, kolateralnim žrtvama itd.

U seriji sudjeluje više od 70 sugovornika - povjesničara i publicista, izravnih sudionika događaja - od šefova, agenata i ubojica tajnih službi preko ondašnjih političkih (partijskih) moćnika do preživjelih žrtava atentata i članova obitelji nastradalih.

Glumac moderator (narator) javlja se s 38 autentičnih lokacija, uglavnom u inozemstvu. Istraživački tim serije obradio je više od 1.000 arhivskih audiosnimki i dokumenata, od kojih će mnogi biti prvi put predočeni javnosti.

Rekonstruirano je oko 30 događaja, a u tome sudjeluju poznati hrvatski glumci. Važniji događaji i procesi obrađeni s aspekta (kontra)obavještajne djelatnosti po epizodama:

4. epizoda: Klopka za gerilce
Pred Jugoslavenskim tajnim službama su četiri velike akcije. Strpljivo pripremanom akcijom u klopku je najprije pao četnički vođa Draža Mihailović. Izdao ga je najbliži suradnik.

U Hrvatsku je ubačeno 19 gerilskih skupina s ciljem rušenja komunizma. Spektakularnom akcijom, Udba ih je sve pohvatala. U akciji kodnog imena "10. travanj", odnosno "Gvardijan", prste je imala i britanska obavještajna služba, a gerilce je izdao suborac, ustaški časnik, Ljubo Miloš. Većina "Kavranove skupine" ubijena je tijekom isljeđivanja ili strijeljana. Rijetki preživjeli kasnije tvrde da su potpisivali sve što se od njih tražilo, jer da takva mučenja nitko ne može izdržati.

Ministar unutarnjih poslova NDH Mate Frković tri puta je izbjegao sigurnu smrt. Jedni će reći da je imao sreće, a drugi, pravodobnu informaciju.

Za ustaškim poglavnikom Antom Pavelićem Jugoslavenske tajne službe tragale su od samog kraja 2. svjetskog rata. Atentat je izvršen tek krajem pedesetih.

Autor, redatelj i producent: Miljenko Manjkas
Redatelj igranih scena: Silvio Jesenković
Scenarij i adaptacija igranih scena: Andrej Rora
Sinopsis: Obrad Kosovac
Proizvodnja: Intermedia grupa za HTV, 2012.