Od ponedjeljka do četvrtka – domaći dokumentarci na HRT1 u 20:05!

Od ponedjeljka do četvrtka u 20:05 na Prvom programu Hrvatske radiotelevizije (HRT – HTV 1) prikazuju se domaći dokumentarni serijali: Zločini komunizma, Jugoslavenske tajne službe, Tito, Rat prije rata, Tada i sada, Hrvatski premijeri.

Iako je riječ o repriznim naslovima, već prva epizoda (emitirana 25. lipnja), od njih ukupno 12 dokumentarnog serijala Jugoslavenske tajne službe, polučila je vrlo dobrom gledanošću od gotovo 163 tisuće gledatelja. Serijal je premijerno prikazan 2012. godine.

Urednik Dokumentarnog programa Vladimir Brnardić ne krije zadovoljstvo dobrom gledanošću – obzirom da je riječ o ljetnim večerima, no interes za domaćim dokumentarnim naslovima je postojan: - Naime, mnogi mogu pogledati epizode koje su propustili ili ponovno vidjeti čitav serijal iz dana u dan s obzirom da tijekom ljeta ne treba čekati novi tjedan za novu epizodu jer se serijali emitiraju dnevnim ritmom. Očito da naše gledatelje ove "teške" teme i dalje zanimaju unatoč ljetu za koje su se ranije uobičavali "lakši" sadržaji.

Zločini komunizma u Hrvatskoj proizveo je HRT (scenarist i redatelj Krešimir Čokolić), a serijal je premijerno emitiran u proljeće 2014. godine. Ideja za serijal nastala je na osnovu znanstvenog skupa na istu temu u organizaciji Matice Hrvatske, te obuhvaća razdoblje od kraja Drugog svjetskog rata do obračuna s Hrvatskim proljećem. U seriji su posebno obrađeni zločini na Bleiburgu, kaznionica na Golom otoku, egzodus Hrvata prema Australiji i Kanadi, suđenje kardinalu Stepincu, progon Crkve, gušenje Hrvatskog proljeća 1971. godine i težnji za demokratizacijom kao brojne druge anomalije sustava.

Dokumentarno – igrani serijal Tito, redatelja i scenarista Antuna Vrdoljaka, za HRT je napravljen u koprodukciji s Mediteran filmom, a premijerno je prikazan 2010. godine. U dvanaest epizoda, od 11. srpnja, 2019. - kroz dokumentarne filmske i televizijske zapise, razgovore s povjesničarima, političarima, sudionicima kulturnog i javnog života te uz pomoć igranih dijelova, Antun Vrdoljak donosi sliku vremena u kojem je živio i djelovao Josip Broz Tito. Životni put Tita autor prati od djetinjstva i odrastanja do školovanja, učenja zanata, odlaska u svijet, I. svjetskog rata, Bombaškog procesa, godina u SSSR-u, Kominterne, II. svjetskog rata, Bleiburga, obračuna s kardinalom Stepincem, Hebrangom, te Golog otoka, MASPOKA, Nesvrstanih i na kraju do razlaza s Jovankom i smrti. Posebno atraktivni za gledatelje su igrani dijelovi serije u kojima je Vrdoljak ponovno okupio brojnu glumačku ekipu ponajboljih hrvatskih glumaca, na čelu s Borisom Svrtanom u ulozi Josipa Broza, te Ivu Gregurevića (u ulozi Staljina), Gorana Višnjića (u ulozi Andrije Hebranga), Natašu Janjić (u ulozi Olge Hebrang), Gorana Navojeca (u ulozi maršala Tolbuhina), Mirjanu Roginu (u ulozi Jovanke Broz), Tarika Filipovića (u ulozi jednog od Titovih liječnika), Gorana Grgića (u ulozi nadbiskupa Alojzija Stepinca), Suzanu Nikolić (u ulozi Titove majke), Borka Perića, Vedrana Mlikotu, Predraga Vušovića, Ljubomira Kerekeša, Zvonimira Zoričića i mnoge druge. Direktor fotografije je Vjekoslav Vrdoljak, a glazbu za seriju skladao je Arsen Dedić.

Rat prije rata igrano-dokumentarna serija obrađuje raspad Jugoslavije, najdramatičnije razdoblje nakon Drugog svjetskog rata, koje je okončano posljednjim ratom u Europi. Serija rasvjetljava brojne političke procese i događaje iz tog razdoblja koji su ostali nerasvijetljeni, zbog ratova koji su kasnije uslijedili, te uslijed snažno naglašenih dramaturških elemenata na trenutke ima obilježja političkog trilera. U 10 epizoda ne evidentiraju se samo ključni događaji, od kojih su neki postali i povijesni, nego se nastoji rasvijetliti pozadinu političkih, diplomatskih, obavještajno-operativnih, policijskih i vojnih aktivnosti. Uz dvadesetak filmskih rekonstrukcija sudionike događaja, od kojih su mnogi povijesne osobe, tumači sedamdesetak poznatih hrvatskih glumaca, a u dokumentarnom dijelu serije pojavljuje se i približno toliko sugovornika - neposrednih sudionika, istraživača, znanstvenika i publicista.

Tada&sada autora Gorana Milića u četiri nastavka uspoređuje život u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj s današnjicom u samostalnoj Republici Hrvatskoj. Iz bogate arhive Hrvatske radiotelevizije i drugih izvora, uz snimke nastale u nekoliko posljednjih godina, analitički se i statistički, uz izjave svjedoka i stručnjaka, prikazuje život u komunizmu od poraća do raspada Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije i uspoređuje s današnjim u mnogim područjima - politici, gospodarstvu, životnome standardu, proizvodnji i uslugama, zaposlenosti, infrastrukturi, školstvu, zdravstvu, stambenome standardu, kulturi, sportu itd. Što smo mogli kupiti za prosječnu plaću 1968. godine, koliko se čekalo na stanarsko pravo u društvenim stanovima, kako se ljetovalo, kakav je bio odnos prema medijima, civilnomu društvu, vjerskim i ljudskim pravima, LGBT populaciji, kakav je bio odnos prema borcima Narodno-oslobodilačkoga rata (NOR) u usporedbi s odnosom prema onima iz Domovinskoga rata, pitanja su kojima se bavi ova emisija.

Hrvatski premijeri kroz devet epizoda osobni su i politički portreti deset predsjednika hrvatskih vlada: Stjepana Mesića, Josipa Manolića, dr. Franje Gregurića, Hrvoja Šarinića, Nikice Valentića, dr. Zlatka Mateše, Ivice Račana, dr. Ive Sanadera, Jadranke Kosor i Zorana Milanovića. Kroz tridesetak intervjua sa svjedocima novije hrvatske povijesti, od kojih su mnogi bili u samom vrhu politike, mogu se sagledavati i pojedina politička razdoblja.

Podsjećamo, kako Hrvatska radiotelevizija nedjeljom (od 30. lipnja) na Prvom programu (HRT - HTV1) prikazuje premijernu dokumentarnu seriju Točka na A - suvremena hrvatska arhitektura. Udruženje hrvatskih arhitekata godišnje nominira i nagrađuje najuspješnija ostvarenja hrvatske arhitekture, koja su se prema mišljenju struke izdvojila kvalitetom promišljanja i izvedbe. Riječ je o tradiciji koja je počela još 1959. godine i traje do danas. Nagrade se dodjeljuju u nekoliko kategorija i nominirana djela razlikuju se volumenom i društvenom namjenom, ali im je svima zajednički - kreativni duh koji promišlja i oblikuje prostor u kojem živimo. Ova zanimljiva serija odvest će vas na putovanje Hrvatskom gdje ćete upoznati hrvatske arhitekte čija djela obilježavaju našu suvremenost.