Hrvatske zvijezde na domaćem i nebu svjetske znanosti

Svjetski je dan znanosti za mir i razvoj. Prigoda je to jačanja svijesti javnosti o ulozi znanosti u promociji mira i održivog razvoja, ali i o širenju rezultata znanstvenih istraživanja te usmjeravanja pažnje k izazovima s kojima se znanost suočava.

Kroz povijest pa sve do recentna doba, mnogi su hrvatski znanstvenici radom punim entuzijazma i neiscrpne energije za istraživanje i proučavanje dali velik doprinos ne samo našoj već i svjetskoj znanstvenoj baštini.

Prisjetimo se stoga pojedinih najutjecajnijih i najznačajnijih Hrvata u znanosti koji su svojim istraživačkim i razvojnim naporima dali neupitan obol sistematiziranom i argumentiranom znanju kao temelju društvena razvoja.



Primjerice, Faust Vrančić, izumitelj, diplomat, inženjer, svećenik i biskup, jezikoslovac, hrvatski polihistor te neupitna karika svjetske tehničke literature zahvaljujući djelu "Machinae Novae" iz 16. stoljeća u kojem je opisao izume padobrana, visećeg mosta te drugih tehničkih novosti, koje su zaživjele tek desetljećima nakon njegove smrti.

Sjajna zvijezda na nebu svjetske znanosti svestrani je Ruđer Bošković - isusovac, diplomat, poliglot i predstavnik modernog europskog društva, koji je, razvijajući europsku znanost 18. i 19. stoljeća, zadivio značajnom ostavštinom na području matematike, fizike, astronomije i geodezije.


"Dubrovački prorok - Ruđer Josip Bošković"

Čovjek ispred svog vremena bio je i briljantni znanstvenik, biskup, ekumenist i političar Marko Antun de Dominis. Senjski biskup koji je uskocima nudio ruku suradnje, splitski nadbiskup koji je ostao u Splitu s bolesnicima za vrijeme gube kada su svi drugi bježali iz grada. Čovjek je to koji je u vremenu krvavih sukoba između katolika i protestanata prvi zagovarao ponovno jedinstvo i ekumenizam. Prvi nadbiskup koji je otvoreno progovorio protiv neograničene papinske moći, čovjek čije teološke knjige čita cijela onodobna Europa, a njegovim se radovima iz fizike divi i sam Newton.


Marko Antun de Dominis

Najistaknutiji hrvatski matematičar i fizičar Marin Getaldić, bio je pionir algebarske geometrije, a usto otkrio je i refrakcijski teleskop te konusne leće. Nikola Tesla jedan je, pak, od najzanimljivijih svjetskih velikana koji je utemeljio tehničku civilizaciju na Zemlji. Također, jedan je od najvećih genija tehnološkog napretka u povijesti ljudskog roda koji je za života  imao 112 patenata i više od 700 izuma.

Izumitelj mehaničke olovke Slavoljub Penkala patentirao je i mnogobrojne druge izume, no vrhuncem njegove karijere smatra se konstrukcija prvog zrakoplova u Hrvatskoj 1909. godine.


Slavoljub Penkala

Lavoslav Ružička veliku je pozornost izazvao kada je objavio djelomičnu sintezu muškog spolnog hormona androsterona, a potom i testosterona. Radovi na spolnim hormonima i steroidima učvrstili su Ružičkin znanstveni ugled te je 1939. dobio Nobelovu nagradu za kemiju za rad na polimetilenima i višim terpenima, ali i osam počasnih svjetskih doktorata. Vladimir Prelog, dobitnik Nobelove nagrade za kemiju 1975., autor gotovo 600 znanstvenih radova, unaprijedio je hrvatsku farmaceutsku industriju te ujedno utemeljio i na europsku razinu podigao Zagrebačku školu organske kemije.

Teorijski fizičar, književnik, filozof, deklarirani pacifist, humanist, moralni autoritet te istinski hrvatski velikan Ivan Supek, kao moralna je vertikala i nedostižan uzor ostao obilježen i u domeni humanizma.

U Hrvatskoj znanstvenoj zajednici dugo prisutan bio je i hrvatski književni i kulturni povjesničar te filolog Tomo Matić. Proučavao je razvoj hrvatskoga školstva i kazališta te povijesnopravne dokumente i leksičku problematiku. Važan je njegov rad na kritičkom izdavanju tekstova starih hrvatskih pisaca, pa je tako svojim biografsko-kritičkim komentarima popratio opuse Matije Antuna Relkovića, Antuna Ivanošića, Matije Petra Katančića, Andrije Kačića Miošića, Petra Zrinskoga, Pavla Vitezovića Rittera, Antuna Josipa Knezovića i drugih.


Ivan Đikić

Hrvatski znanstvenik, specijalist za biokemiju s više od stotinu objavljenih radova, prof.dr.sc. Ivan Đikić, otkrio je mehanizam kojim se stanice ljudskog tijela brane od razvoja karcinoma, što je 2005. proglašeno medicinskim otkrićem godine. Izabran je za člana u Američke akademije znanosti i umjetnosti, uz bok Albertu Einsteinu, Charlesu Darwinu i Martinu Lutheru Kingu Jr.

Interesi jednog od najcitiraniji znanstvenika svijeta, prof. dr. sc. Igora Rudana, profesora međunarodnog zdravlja i molekularne medicine na Usherovom institutu Sveučilišta u Edinburghu, kreću se od genetike i antropologije do javnog zdravstva, a zadnjih desetak godina bavi se međunarodnim zdravstvom, posebno smanjenjem smrtnosti djece u svijetu.

Inspirativne priče, intervjui i portreti velikana znanstvenog svijeta donosimo na našoj multimedijskoj usluzi HRTi u rubrici "Hrvati u znanosti".