Klapska pjesma - od konobe do svjetske kulturne baštine

31. srpnja na HRT – HTV 4 u 22:10

Sedam nastavaka serije Klapska pjesma - od konobe do svjetske kulturne baštine intrigantna je priča o malom i skromnom festivalu koji je upravo čudesno zadužio hrvatsku glazbu, a gradić Omiš učinio "središtem klapskog kruga".

Iz početne ideje ravnatelja FDK Omiš Mije Stanića i umjetničkog ravnatelja Dušana Šarca da HTV napravi dokumentarac o 50. obljetnici Festivala dalmatinske klape u Omišu, nakon pregleda bogatog arhivskog materijala te snimanja na terenu autor Zvonko Varošanec napravio je seriju u kojoj su zastupljeni gotovo svi značajniji autori i interpreti klapske pjesme, gotovo sve velike klape. Serija je i slika vremena te autora i interpreta koju su bili suvremenici klapske pjesme od pedesetih godina prošlog stoljeća do danas.
Pravi podvig tijekom pripreme serije bio je rekonstruirati prvih dvadeset godina FDK Omiš jer su televizijski prijenosi išli uglavnom uživo te je malo toga ostalo sačuvano na vrpcama.

Tu je pomogla direkcija FDK koja raspolaže sjajnom fotoarhivom, kao i obilje podataka što ih je skupila Herci Ganza Čaljkušić, autorica monografije u povodu 50. obljetnice festivala. Iznimno vrijedne su emisije pučke i predajne kulture HTV-a od ranih 1960-ih do danas, kao i snimke iz informativnih emisija HTV-a te one iz arhive Hrvatskog radija i nakladnika Croatia Records.

U rekonstruiranju klapskog pjevanja od njegovih početaka do danas pomogli su i arhivski primjerci tjednika Arena te radovi i publikacije brojnih znanstvenika među kojima su Jerko Bezić, Jakša Primorac, Vedrana Milin Ćurin, Eni Buljubašić, Maja Povrzanović, Jurica Bošković te stručni suradnici serije Joško Ćaleta i Bojan Pogrmilović.

Montažerka Davorka Feller, asistentica režije Antonina Ćuk te urednik, redatelj, istraživač i scenarist Zvonimir Varošanec nastojali su da svaki od nastavaka serije otvori i barem u osnovnim crtama razradi i poneko od stručnih pitanja kao što su primjerice uloga različitih glasova u klapskoj pjesmi, pitanje fuzije, glasnog i tihog pjevanja, obrada i aranžmana, komercijalizacije i estradizacije klapske pjesme, ne bježeći pritom od polemike i suprotstavljenih mišljenja.

U 4. epizodi dokumentarne serije na omiškom festivalu dalmatinskih klapa uz izvorne napjeve sve je više sjajnih novoskladanih pjesama pisanih na stihove vrsnih čakavskih pjesnika.

Definiraju se tzv. bazeni klapskog pjevanja: splitski, šibenski, neretljanski, dubrovački, otočki. Vezani su uz imena melografa, klapskih voditelja i napokon skladatelja kao što su Dinko Fio, Ljubo Stipišić, Krešimir Magdić, Duško Tambača...

Dolazi do prožimanja klapskog pjevanja i dalmatinske šansone te do prvih eksperimenata u čemu prednjači klapa Trogir. Uz dosta muke napokon se afirmira i žensko pjevanje. Više se ne pjeva samo a capella. Dio klapa koristi mandoline i gitare te se okreću estradi. No baštinski Omiš se ne predaje.





Emisiju pratite i preko multimedijske usluge HRTi, u čijoj videoteci možete pronaći sva emitirana izdanja.