Klapska pjesma - od konobe do svjetske kulturne baštine

14. kolovoza na HRT – HTV 4 u 22:10

Sedam nastavaka serije Klapska pjesma - od konobe do svjetske kulturne baštine intrigantna je priča o malom i skromnom festivalu koji je upravo čudesno zadužio hrvatsku glazbu, a gradić Omiš učinio "središtem klapskog kruga".

Iz početne ideje ravnatelja FDK Omiš Mije Stanića i umjetničkog ravnatelja Dušana Šarca da HTV napravi dokumentarac o 50. obljetnici Festivala dalmatinske klape u Omišu, nakon pregleda bogatog arhivskog materijala te snimanja na terenu autor Zvonko Varošanec napravio je seriju u kojoj su zastupljeni gotovo svi značajniji autori i interpreti klapske pjesme, gotovo sve velike klape. Serija je i slika vremena te autora i interpreta koju su bili suvremenici klapske pjesme od pedesetih godina prošlog stoljeća do danas.
Pravi podvig tijekom pripreme serije bio je rekonstruirati prvih dvadeset godina FDK Omiš jer su televizijski prijenosi išli uglavnom uživo te je malo toga ostalo sačuvano na vrpcama.

Tu je pomogla direkcija FDK koja raspolaže sjajnom fotoarhivom, kao i obilje podataka što ih je skupila Herci Ganza Čaljkušić, autorica monografije u povodu 50. obljetnice festivala. Iznimno vrijedne su emisije pučke i predajne kulture HTV-a od ranih 1960-ih do danas, kao i snimke iz informativnih emisija HTV-a te one iz arhive Hrvatskog radija i nakladnika Croatia Records.

U rekonstruiranju klapskog pjevanja od njegovih početaka do danas pomogli su i arhivski primjerci tjednika Arena te radovi i publikacije brojnih znanstvenika među kojima su Jerko Bezić, Jakša Primorac, Vedrana Milin Ćurin, Eni Buljubašić, Maja Povrzanović, Jurica Bošković te stručni suradnici serije Joško Ćaleta i Bojan Pogrmilović.

Montažerka Davorka Feller, asistentica režije Antonina Ćuk te urednik, redatelj, istraživač i scenarist Zvonimir Varošanec nastojali su da svaki od nastavaka serije otvori i barem u osnovnim crtama razradi i poneko od stručnih pitanja kao što su primjerice uloga različitih glasova u klapskoj pjesmi, pitanje fuzije, glasnog i tihog pjevanja, obrada i aranžmana, komercijalizacije i estradizacije klapske pjesme, ne bježeći pritom od polemike i suprotstavljenih mišljenja.

U 6. nastavku odgovaramo na pitanje zašto se i klapska pjesma sprijateljila s pop glazbom i kako.
Dok se baštinski Festival u Omišu disperzijom svojih priredaba na druge gradove i mjesta nastoji približiti novim poštovateljima izvornog pjevanja, na širem planu dolazi do estradizacije i komercijalizacije svega klapskog.





Emisiju pratite i preko multimedijske usluge HRTi, u čijoj videoteci možete pronaći sva emitirana izdanja.