Art a la carte: Gaudijev kod - Tajna bazilike Svete obitelji

27. rujna na HRT – HTV 3 u 22:40

Početkom 20. stoljeća u Barceloni poznati katalonski arhitekt počeo je projektirati i graditi najglasovitiju crkvu na svijetu. To je Sagrada Família, bazilika Svete obitelji.

Iz života i djela Antonija Gaudíja, kojeg su veličali kao predstavnika modernizma, katalonske secesije, zrači beskrajna fascinacija bez ograničenja. Promatrajući Sagradu Famíliju i osjećajući njezinu moć, čak i najrezerviraniji proizvođač organskih oblika i figurica, šarenih mozaika i naoko negeometrijskih linija mora priznati da ona očarava promatrača svojom delikatnom silovitošću. Nešto je toliko dirljivo u toj crkvenoj arhitekturi da se jednostavno morate zapitati kakve su njezine tajne.
Sve je u vezi s tom građevinom misteriozno, a tajne u podlozi njezine gradnje još nisu do kraja otkrivene. Usred dekadencije na prijelazu stoljeća i sve veće demistifikacije života zahvaljujući pojavi industrijalizacije i modernim inovacijama, jedan si je čovjek zadao cilj, posve anakron u svojoj prirodi i očito neostvariv za jednoga života. Antoni Gaudí želi izgraditi svjetsko čudo za siromašne, apoteozu i vrhunac srednjovjekovne katedrale u 20. stoljeću, kuću molitve od svjetla, zvuka i organskih oblika, visoku 170 metara. Nitko nije znao pouzdano reći je li on genij ili luđak, Gaudíju su se stoga istodobno divili i prezirali su ga. Prema predaji, dekan fakulteta na kojem je Gaudí studirao otvoreno se pitao uručuje li diplomu genijalcu ili sanjaru.
Danas, gotovo sto godina nakon njegove smrti, stručnjaci su uvjereni da je Gaudí bio matematički genij i da svaki ornament na Sagradi Famíliji zapravo ima arhitektonsku svrhu. Detaljna analiza Gaudíjeva rada dokazuje da je uspio ispuniti svoj naum. Iako se još gradi, Sagrada Família katedrala je bez mane.
Ipak, geometrijski kôd koji je Gaudí rabio da bi doveo svoje građevine do savršenstva većini je neshvatljiva zagonetka. Arhitekti, matematičari i inženjeri i danas pokušavaju proniknuti u Gaudíjev kôd i otkriti tajne čovjeka koji je na pola puta između genijalnosti i ludila, prosperiteta i siromaštva, dekadencije, slobodnog zidarstva i iskrene vjere. Dešifriranje umjetnikove geometrije i kôda te istraživanje kompleksnih mitova koji se vrte oko njegova života i djela glavna su okosnica ovoga dokumentarnog filma, prave detektivske istrage.

Redateljica dokumentarnog ostvarenja iz 2015. godine je Danielle Proskar.
Produkcija: Prounen Film, Luki Media Spain, Epo Film Wien za ST/Arte