Ispod radara

Hladnoratovski bunkeri građeni su za crne scenarije. Njihovi su projektanti računali na nuklearni napad i prekid komunikacijskih veza, ali ne i na sporijeg neprijatelja. Vrijeme. Rigidan je sustav nestao, a beton izliven iz straha snašla je jedina situacija za koju nije postojala procedura. Čemu će služiti kada strah prođe?

U četiri epizode serije avanturisti Lidija Kožar i Josip Kovač Levantin ulaze u taj višak prošlosti. Srećom, nećemo doznati bi li ta arhitektura izdržala ono za što je projektirana. Pokazat ćemo da i oglas za bunker može zvučati idealno: "Čvrsta gradnja, vrhunska izolacija, bez susjeda, potrebna manja adaptacija. Prirodnog svjetla nema, ali nijedna soba nije sjeverna." No ovaj oglas nije šala. Kupaca ima. Vojni prostori postaju muzeji, vinski podrumi i podatkovni centri.

Lidija i Josip ulaze u tunele i podzemna zapovjedništva, i napuštene i prenamijenjene, te susreću bivše vojnike, pilote, povjesničare, kustose i ljude koji su uspješno prekvalificirali armirani beton. Od Visa i Žrnovnice do Konjica, Albanije, Švedske, Slovenije i Željave prate drugi život vojne arhitekture. Na Željavi se Danijel Borović, Ivan Selak i Ivica Ivandić prvi put, nakon tri desetljeća, zajedno vraćaju u bazu u kojoj su služili prije nego što su napustili JNA i s MiG-ovima preletjeli u Hrvatsku.

"Ispod radara" počinje ondje gdje završavaju planovi ideologija, u trenutku kada ljude, prostor i vrijeme više nije moguće držati unutar nacrta.

Treću epizodu dokumentarne serije Ispod radara prikazujemo u ponedjeljak, 12. listopada na Prvom programu u 21:35.

Hladni rat naučio je Europu kako graditi za katastrofu. Mir joj je ostavio teže pitanje: što napraviti sa svim tim betonom? Lidija Kožar i Josip Kovač Levantin odgovore traže po Europi.

U Švedskoj silaze 27 metara pod zemlju u nekadašnji vojni hangar, danas zrakoplovni muzej Aeroseum, zaviruju u Bahnhofov podatkovni centar smješten u bivšem bunkeru te prate kako se drugi upravo pretvara u novu digitalnu utvrdu.

U Pivki bivša vojarna postala je najveći muzejski kompleks Slovenije, a u Tirani nekadašnji muzej Envera Hoxhe danas pripada mladima koji ondje uče programirati, dizajnirati i stvarati. Ista arhitektura koja je nekada čekala najgoru budućnost danas pokušava izgraditi bolju.

Ideja, koncept i produkcija Mihovil Pirnat, naratorica je Iva Šimić Šakoronja, redatelj je Luka Tokić, scenaristi su Tea Matanović i Luka Tokić, izvršna producentica je Eva Buczynski, direktor fotografije je Filip Kos, urednica je Daniela Draštata Flock.

Produkcija: Creative Objective za HRT