Ispod radara

Hladnoratovski bunkeri građeni su za crne scenarije. Njihovi su projektanti računali na nuklearni napad i prekid komunikacijskih veza, ali ne i na sporijeg neprijatelja. Vrijeme. Rigidan je sustav nestao, a beton izliven iz straha snašla je jedina situacija za koju nije postojala procedura. Čemu će služiti kada strah prođe?

U četiri epizode serije avanturisti Lidija Kožar i Josip Kovač Levantin ulaze u taj višak prošlosti. Srećom, nećemo doznati bi li ta arhitektura izdržala ono za što je projektirana. Pokazat ćemo da i oglas za bunker može zvučati idealno: "Čvrsta gradnja, vrhunska izolacija, bez susjeda, potrebna manja adaptacija. Prirodnog svjetla nema, ali nijedna soba nije sjeverna." No ovaj oglas nije šala. Kupaca ima. Vojni prostori postaju muzeji, vinski podrumi i podatkovni centri.

Lidija i Josip ulaze u tunele i podzemna zapovjedništva, i napuštene i prenamijenjene, te susreću bivše vojnike, pilote, povjesničare, kustose i ljude koji su uspješno prekvalificirali armirani beton. Od Visa i Žrnovnice do Konjica, Albanije, Švedske, Slovenije i Željave prate drugi život vojne arhitekture. Na Željavi se Danijel Borović, Ivan Selak i Ivica Ivandić prvi put, nakon tri desetljeća, zajedno vraćaju u bazu u kojoj su služili prije nego što su napustili JNA i s MiG-ovima preletjeli u Hrvatsku.

"Ispod radara" počinje ondje gdje završavaju planovi ideologija, u trenutku kada ljude, prostor i vrijeme više nije moguće držati unutar nacrta.

Četvrtu i posljednju epizodu dokumentarne serije Ispod radara prikazujemo u ponedjeljak, 19. listopada na Prvom programu u 21:35.

Željavu su gradili da izdrži napad. Nitko nije mogao predvidjeti ovaj povratak. Lidija Kožar i Josip Kovač Levantin ondje prvi put zajedno okupljaju Danijela Borovića, Ivana Selaka i Ivicu Ivandića, pilote koji su zajedno služili na Željavi, a 1992. napustili JNA i s MiG-ovima preletjeli u Hrvatsku.

Dok prolaze pistama i podzemnim galerijama nekadašnje baze, vraćaju se odlukama iz kojih je raslo Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i kolegi koji je prvi povukao taj potez, Rudolfu Perešinu. Najveća priča Željave su ljudi koji kroz njih ponovno prolaze.

Ideja, koncept i produkcija Mihovil Pirnat, naratorica je Iva Šimić Šakoronja, redatelj je Luka Tokić, scenaristi su Tea Matanović i Luka Tokić, urednica je Daniela Draštata Flock.

Produkcija: Creative Objective za HRT