Planet Zemlja III: Čovjek

Serija Planet Zemlja III, kojom se dovršava trilogija Planet Zemlja, istražuje najveća staništa na našem planetu i izvanredne životinje koje u njima žive.

Od dubina oceana do najudaljenijih džungli, serija otkriva posljednje velike divljine i iznimne strategije kojima životinje preživljavaju.

Svaka epizoda posvećena je jednom staništu – travnjacima, pustinjama, šumama, slatkovodnim područjima ili obalama – te prikazuje izazove s kojima se divlje životinje suočavaju u današnjem, prenapučenom svijetu.

Serija je nagrađena na dodjelama Critics Choice Real TV Awards 2024. kao najbolja emisija o životinjama i prirodi te BANFF Rockie Awards 2024. nagradom za okoliš i divlje životinje.

Čovjek je naziv sedmog nastavka dokumentarne serije Planet Zemlja III, a na rasporedu je u ponedjeljak, 20. srpnja na Prvom programu u 20:15.

7. epizoda: Ljudski svijet, od naših gradova do naših polja, proširio se u svaki kutak planeta. Divlje životinje sada se moraju prilagoditi uvelike izmijenjenom krajoliku i boriti izravno s nama. 

Neke životinje prihvaćaju tu promjenu i žive dobro. Na Baliju su dugorepi makakiji naučili krasti turistima dragocjene predmete koje zatim koriste za razmjenu za omiljenu hranu.

Neke životinje toliko su drske da se i ne pokušavaju kriti. Nosorozi hodaju ulicama Saurahe u Nepalu, kako bi došli do hrane na drugom kraju grada. Kod jezera Tahoe u SAD-u mrki medvjedi idu ravno u središte grada u potrazi za hranom.

Za divlje životinje dio je preživljavanja držanje koraka s nama. Imigrantski mravi na pločniku najčešća su vrsta mrava u New Yorku, brojčano nadmašuju Njujorčane 1000 prema jedan. Tajna njihova uspjeha njihov je probavni sustav, koji je održao korak sa stalnim promjenama u ljudskoj prehrani. Devedeset posto njihove prehrane potječe od ljudske hrane.

Kad životinje dođu u svijet ljudi i nadmeću se za potrepštine, sukob je često neizbježan. U Keniji, kada sunce zađe, mužjaci afričkog slona kreću u pohod na polja rajčica. Tjerati najveće kopnene životinje na planetu nije nimalo bezazleno za uzgajivače.

Divlje životinje koje jedu istu hranu kao i ljudi nisu uvijek u odnosu nadmetanja. Grbavi kitovi uz obalu otoka Vancouver nastanjuju izlovljene vode. Pomislilo bi se da će njihova prisutnost dodatno smanjiti zalihe ribe, ali vjeruje se da se zbiva upravo suprotno.

Razlog je željezo u izmetu kitova koje gnoji ocean. Njime se hrani fitoplankton: temelj hranidbenog lanca. Ribe se hrane sve brojnijim fitoplanktonom i premda ga konzumiraju i kitovi, predviđa se da će njihov broj nastaviti rasti.

Dokumentarnu seriju odabrala je Mira Vočinkić. 

Produkcija: BBC-jev Odsjek za prirodoslovlje u koprodukciji s BBC Americom, ZDF-om i France Télévisions za BBC