Skandinavija: Novi hladni rat

Ruska invazija na Ukrajinu donijela je velike promjene u skandinavskim zemljama. 200 godina neutralnosti, koje su pridonosile osjećaju stabilnosti, zamijenilo je članstvo u NATO-u. 

Finska, Norveška i Švedska sada se pripremaju za rat. Građane mole da stvore zalihe vode, konzervirane hrane i tableta joda. Sve tri zemlje dijele kopnenu granicu s Rusijom. Stockholm je od vojne baze u Kalinjingradu, ruske enklave između Poljske i Litve, udaljen samo 500 kilometara.

Budući da su jako blizu, Šveđani se boje da bi ih ruski div mogao napasti. Naime, oni kontroliraju strateški iznimno važne zone: Baltičko more i Arktik. Te su zemlje, koje se povijesno protive pretjeranoj militarizaciji, u samo nekoliko mjeseci postale europsko uporište protiv ruskog imperijalizma.

Švedska, Finska i Norveška odlučile su uspostaviti zajednički vojni koridor koji se kroz te tri zemlje proteže do Arktika, strateški važne regije u kojoj vjerojatno leži 13 % svih svjetskih zaliha nafte i 30 % neotkrivenog zemnog plina.

Usto, ta je regija sve dostupnija zbog sve bržeg otapanja leda zbog čega se otvaraju novi pomorski putovi.

Promjene su posebno velike u Norveškoj. Prije početka rata u Ukrajini gradonačelnici sa sjevera zemlje izgradili su snažne veze između svojih gradova i Rusije, koja je htjela otvoriti put prema Arktiku.

U srijedu, 7. siječnja na Drugom programu u 20:05 prikazujemo dokumentarni film Skandinavija: Novi hladni rat (Scandinavia: The New Cold War) koji je odabrao Goran Brozović.

Produkcija: Babel Doc, 2025.