Romano Bolković - 1 na 1: Blaine L. Reininger

Gost emisije Romano Bolković - 1 na 1, koju možete pogledati u utorak, 14. listopada na Četvrtom programu u 20:05 je Blaine L. Reininger.

"Blaine Leslie Reininger (rođen 10. srpnja 1953. u Pueblo, Colorado) je američki post-punk, new-wave i alternativni pop glazbenik, multi-instrumentalist (posebno violinist), skladatelj, tekstopisac, izvođač i autor. Suosnivač je avangardnog benda Tuxedomoon 1977. godine zajedno sa Stevenom Brownom, te je od tada aktivan i kao solo umjetnik i suradnik brojnih glazbenika, uključujući Durutti Column, Snakefinger, Anna Domino, Savage Republic i druge. Njegov rad spaja američki underground i europsku avangardu, čineći ga ključnim inovatorom u području post rocka i art rocka, s utjecajem koji se proteže kroz cijelu generaciju izvođača.

Nakon učenja violine i gitare te studija glazbene teorije u San Franciscu, Reininger je s Brownom formirao Tuxedomoon, snimivši kultne albume Half Mute, Desire i Suite En Sous-Sol. Napustio je bend 1983. kako bi se posvetio solo radu, no 1988. se trajno vratio i nastavio snimati i nastupati, uključujući albume Vapour Trails i brojne live izvedbe. Solo karijeru započeo je albumom Broken Fingers (1982), a nastavio s Night Air, Byzantium, Songs From The Rain Palace i nizom soundtracova za kazalište i film, poput Radio Moscow, The Manic Man i Elektra.

Reininger je kroz čitavu karijeru neprestano istraživao granice glazbene forme, spajajući elektroniku, klasične tehnike i eksperimentalne pristupe, stvarajući složene, višeslojne zvučne pejzaže koji su kritički hvaljeni, iako su ostali izvan mainstream fokusa. Njegov rad u Tuxedomoonu i solo projektima često se može smatrati različitim inkarnacijama iste kreativne vizije, a doprinos suvremenoj umjetnosti proteže se i na kazalište, ples i film, kroz kompozicije koje istražuju dramaturgiju, atmosferu i teksturu zvuka.

Kao dugogodišnji član Tuxedomoona, Reininger je duboko utjecao na formiranje post punk i art rock estetskog izraza te ostavio neizbrisiv trag u međunarodnoj glazbenoj avangardi. Iako kritika prepoznaje njegov rad kao „leading light“ međunarodnog post rocka, njegov kultni status i izvanredna kreativnost često su ostali izvan šire javne pažnje. Danas živi u Ateni, gdje paralelno djeluje kao solo umjetnik, član Tuxedomoona i skladatelj glazbe za kazalište i film, svjesta S gospodinom Blaineom L. Reiningerom razgovaramo o glazbi, prostoru, egzilu i duhovnosti – o životu umjetnika koji je već gotovo pet desetljeća na razmeđu kultura, stilova i svjetonazora.

Reininger je suosnivač legendarne skupine Tuxedomoon, čiji je spoj punka, elektronike, minimalizma i performansa redefinirao pojam avangardne glazbe i otvorio nove prostore umjetničke slobode. U razgovoru se vraćamo u San Francisco sredinom sedamdesetih, u grad koji je tada bio istodobno laboratorij utopije i mjesto gdje je idealizam pretvaran u tržište. U takvom ozračju Reininger formira vlastiti umjetnički jezik — mješavinu discipline i improvizacije, intuicije i arhitekture zvuka.

Govori o odlasku iz Kalifornije u Bruxelles, o tom preseljenju koje nije bilo bijeg nego potraga: za drukčijom osjetljivošću, estetikom, možda i duhovnim zaklonom. Europa je za njega bila prostor tišine i slobode, ali i kulturni teritorij na kojem se moglo misliti glazbu izvan granica tržišta. Prisjeća se ranih osamdesetih, suradnji s Mauriceom Béjartom, Wimom Wendersom i ekipom iz Crammed Disca, koji su stvarali novu europsku scenu, dok se svijet još dijelio na Istok i Zapad.

U emisiji govorimo i o nastanku hibridnog zvuka Tuxedomoona, o ulozi Stevena Browna, Winstona Tonga i Petera Dacherta, o basu koji je postao temelj identiteta benda, ali i o svjesnom odbijanju komercijalnih formula koje bi donijele instant uspjeh. Reininger objašnjava zašto je njihov izraz bio – i ostao – glazbeni teatar emocije i filozofija prostora.

Dotaknut ćemo se i njegovih glazbenih dijaloga s drugima: interpretacije Lynchove “In Heaven”, posvete Kraftwerku u “Rolf and Florian Go Hawaiian”, i susreta s Davidom Bowiejem kroz obradu “Sons of the Silent Age”. U tim pjesmama, kaže Reininger, skriva se vlastita povijest jednog vremena – melankolija, ironija i poetska lucidnost umjetnika koji nikad nije želio pripadati samo jednoj etiketi.

Razgovaramo o njegovim metodama rada, o spoju kontrole i kaosa, o ulozi intuicije i aleatorike, o snovima kao stvaralačkom materijalu. Reininger govori kako lucidno sanjanje prelazi u zvuk, kako se glazba pretvara u arhitekturu i kako tišina postaje sugovornik kompozicije.

U drugom dijelu emisije otvara se pitanje ironije i kontinuiteta – kako preživjeti vlastiti mit, kako danas gledati na Tuxedomoon i njegov golemi utjecaj na europsku glazbu. Je li samostalni rad oslobađanje ili nova faza istog putovanja? I koliko je uopće moguće biti svjestan vlastitog nasljeđa dok ono još traje?

Reininger govori i o umjetnosti, tehnologiji i duhovnosti, o materijalizmu i tržištu, o tome postoji li još prostor za autentičan eksperiment. Ne izbjegava ni temu umjetne inteligencije, promišljajući etičke izazove i kreativne mogućnosti koje donosi nova era digitalne umjetnosti.

Na kraju razgovora dotaknuli smo se i gradova i jezika – Berlina, Atene, Bruxellesa – mjesta u kojima je živio i koja su oblikovala njegovu glazbu i pogled na svijet. Govori o globalizaciji, gentrifikaciji i nestajanju autentičnih kulturnih prostora, o učenju i govorenju sedam jezika, i o stalnom osjećaju kretanja između geografija i identiteta.

Blaine L. Reininger i danas ostaje most između američkog undergrounda i europske avangarde, između discipline i slobode, tehnologije i poezije. Njegova glazba još uvijek pulsira ironijom, introspekcijom i beskrajnim istraživanjem — potvrđujući da je umjetnost, kad je istinski živa, uvijek i filozofija preživljavanja.

Autor i voditelj je Romano Bolković, a urednica Slavica Babić.

Emisiju pratite i putem multimedijske usluge HRTi. U videoteci platforme pronađite emitirana izdanja, kao i na našem YouTube kanalu.