Romano Bolković - 1 na 1: Mate Granić

Gost emisije Romano Bolković - 1 na 1, u utorak, 7. travnja na Četvrtom programu u 20:05 je Mate Granić, posebni savjetnik predsjednika Vlade za vanjsku politiku. 

 S dr. Matom Granićem razgovaramo o najvažnijim sigurnosnim, geopolitičkim i vanjskopolitičkim pitanjima koja danas oblikuju regiju i svijet.

U prvoj polovici emisije fokusiramo se na rat u Iranu i njegovu stvarnu prirodu – je li riječ primarno o regionalnom proxy sukobu ili o dijelu šireg geopolitičkog preslagivanja. Analizirat ćemo strateške ciljeve Irana u regiji, od obrane režima i širenja utjecaja do potencijalnog rizika da sukob preraste u otvoreni rat većih razmjera.

U kontekstu Bliskog istoka, razgovarat ćemo i o poziciji Izraela, ocjenjujući njegovu sigurnosnu i političku poziciju suočenu s više paralelnih prijetnji, održivost dugoročne strategije te utjecaj unutarnje politike na vanjsku politiku.

Posebna pažnja posvetit će se palestinskom pitanju i konceptu dviju država – je li još uvijek realan ili je de facto mrtav, te koje alternative postoje i koliko su politički izvedive. Zatim prelazimo na regionalnu i nacionalnu dimenziju, analizirajući odnose Hrvatske i Izraela, raspravu o diskrepanciji između Vlade i Ureda predsjednika Republike, te utjecaj takve dvostruke komunikacije na kredibilitet Hrvatske u međunarodnoj politici. 

Neizostavno ćemo razmotriti i reakcije predsjednika Milanovića u slučaju veleposlanika Korena i nabave vojne opreme, sagledavajući jesu li takvi istupi strateški ili izraz unutarnjopolitičkog pozicioniranja te koliko time Hrvatska gubi konzistentnost u sigurnosnoj politici.

U drugom dijelu emisije otvaramo širu transatlantsku i europsku perspektivu. Razgovarat ćemo o odnosima SAD–EU, analizirajući jesu li trenutne napetosti prolazne ili trajne te može li Europska unija razviti stvarnu stratešku autonomiju bez SAD-a, s posebnim osvrtom na poziciju manjih članica poput Hrvatske. Neizostavno, dotaknut ćemo se i svrhe NATO-a u suvremenom svijetu, razmatrajući koliko je Savez relevantan u odnosu na vrijeme Hladnog rata, je li redefinirao svoju misiju i postoje li realne alternative za europsku sigurnost.

Naravno, razgovor će obuhvatiti i rat u Ukrajini i održivost trenutnog statusa quo – koliko dugo Ukrajina može održavati sadašnji intenzitet sukoba, postoji li perspektiva "zamrznutog sukoba" i tko bi mogao biti prvi prisiljen na kompromis. U regionalnom kontekstu analizirat ćemo i odluku predsjednika da otkaže sudjelovanje u inicijativi Brdo–Brijuni, te što taj potez govori o položaju Hrvatske i njenoj inicijativi na Zapadnom Balkanu, uključujući retoriku Aleksandra Vučića i dugoročne rizike destabilizacije regije. 

Nezaobilazna tema emisije bit će i Bosna i Hercegovina i EU put, ocjenjujući jesu li napori zemlje bliži ili dalje članstvu u EU nego prije pet godina, koje prepreke postoje i koliko međunarodna zajednica još uvijek ima stvarni utjecaj. Paralelno, razgovarat ćemo o položaju Hrvata u BiH, održivosti koncepta konstitutivnosti te konkretnim koracima koje Hrvatska može ili ne može poduzeti. 

Na kraju emisije osvrnut ćemo se na percepciju Hrvatske u širem demokratskom kontekstu: analizirat ćemo nalaze izvješća Liberties o stanju demokracije, objektivnost takvih izvješća i njihov utjecaj na ugled Hrvatske u Europskoj uniji. Diskutirat ćemo i o tvrdnjama da Hrvatska klizi u autoritarnost, konkretne pokazatelje takvog trenda, moguće erozije institucija te razliku između stvarnog problema i pretjeranog narativa.

Dr. Mate Granić je bio ratni potpredsjednik hrvatske Vlade i najdugovječniji ministar vanjskih poslova. Osnovnu školu je završio u Baškoj Vodi i Makarskoj, gimnaziju u Splitu, a Medicinski fakultet u Zagrebu (1971.). Specijalizirao je internu medicinu i dijabetologiju. Profesionalnu liječničku karijeru izgradio je u klasi prof. dr. Zdenka Škrabala, a njegov pravi završni ispit bila je izgradnja Instituta za dijabetes Vuk Vrhovac.

Mate Granić i Zdenko Škrabalo uspjeli su izgraditi jedan od najboljih zavoda za dijabetes u ovom djelu Europe (1985.). Godine 1990. postaje dekan Medicinskog fakulteta u Zagrebu, kao najmlađi dekan u povijesti Zagrebačkog sveučilišta. Gostujući je profesor i gost predavač na Harvard Medical School, na Medicinskom fakultetu u Münchenu i na Kentucky Diabetes Foundation te savjetnik Svjetske zdravstvene organizacije.

Potpredsjednik je Vlade Republike Hrvatske od 31. srpnja 1991. i ministar vanjskih poslova od 1. lipnja 1993. do 27. siječnja 2000. Godine 1991. utemeljuje Ured za prognanike i izbjeglice te organizira skrb za stotine tisuća prognanika i izbjeglica iz BiH. Bio je glavni pregovarač Vlade Republike Hrvatske s bivšom Jugoslovenskom narodnom armijom (JNA) o deblokadi i evakuaciji vojarni, i potpisnik Sporazuma o povlačenju JNA 8. prosinca 1991.

Godine 1992. kao potpredsjednik Vlade RH potpisuje dokument o Pristupu Republike Hrvatske KESS-u. Zatim se 1993. uključuje u zaustavljanje sukoba na području BiH između Hrvata i Muslimana. Godine 1994. kao ministar vanjskih poslova bio je glavni pregovarač i potpisnik Bečkih i Washingtonskih sporazuma.

Godine 1995. je zamjenik glavnog pregovarača Franje Tuđmana i potpisnik Daytonskog sporazuma. Godine 1996. potpisao je Sporazum o normalizaciji odnosa sa Saveznom Republikom Jugoslavijom (SRJ). Godine 1997. potpisuje Sporazum o ulasku RH u Vijeće Europe.

Godine 2000. bio je kandidat HDZ-a na izborima za predsjednika Republike, a u travnju iste godine osniva novu stranku Demokratski centar (DC). 2000. - 2003. godine predsjednik je Odbora za europske integracije Hrvatskog sabora.

Godine 2003. daje ostavku na mjesto predsjednika DC-a zbog loših izbornih rezultata. U travnju 2004. osniva poduzeće za političke i gospodarske analize (MAGRA d.o.o.).

Voditelj i autor je Romano Bolković, a urednica Slavica Babić. 

Emisiju pratite i putem multimedijske usluge HRTi. U videoteci platforme pronađite emitirana izdanja, kao i na našem YouTube kanalu.