38. svečana dodjela Europskih filmskih nagrada

Prijenos 38. svečane dodjele Europskih filmskih nagrada komentiraju Višnja Pentić i Boško Picula.

Prijenos 38. svečane dodjele Europskih filmskih nagrada pratite u subotu, 17. siječnja na Trećem programu u 20 sati, a uvodni prilog od 19:50.

Nakon što je na prethodnoj dodjeli u Luzernu u prosincu 2024. Europskom filmskom nagradom ovjenčan hrvatski kratkometražni igrani film "Čovjek koji nije mogao šutjeti" u režiji Nebojše Slijepčevića, hrvatska kinematografija ima novu prigodu osvojiti ovo prestižno priznanje.

Naime, na 38. svečanoj dodjeli Europskih filmskih nagrada koja se upriličuje u subotu, 17. siječnja u Berlinu u dvije je kategorije nominiran hrvatski dugometražni dokumentarni film "Fiume o morte!" redatelja i scenarista Igora Bezinovića. Film je nominiran u kategorijama europskog filma i europskog dokumentarnog filma. Realiziran kao hibridni dokumentarno-igrani rad, film na slikovit i minuciozan način rekonstruira šesnaestomjesečnu okupaciju Rijeke, talijanski Fiume, od strane talijanskog pjesnika i protofašističkog vojskovođe Gabrielea D'Annunzija koji je, u kontekstu kaosa nastaloga nakon završetka Prvoga svjetskog rata, gradom samoinicijativno upravljao od rujna 1919. do siječnja 1921.

Hrvatski su producenti filma Vanja Jambrović i Tibor Keser, film je ljetos u Puli osvojio šest Zlatnih arena, ostvario veoma zapažen međunarodni festivalski put te s gotovo 30 tisuća gledatelja postao najgledanijim hrvatskim dokumentarcem u domaćim kinima od osamostaljenja zemlje 1991.

Bezinovićevu ostvarenju u kategoriji europskog dokumentarnog filma konkuriraju četiri rada. To su španjolski "Usamljena poslijepodneva", njemački "Riefenstahl", dansko-ukrajinski "Tiha zemlja sporo gori" i njemački "S Hasanom u Gazi".

S obzirom da se od prošle dodjele u središnjoj kategoriji, onoj europskog filma, uz dugometražne igrane filmove natječu i dugometražni dokumentarni i animirani filmovi te ona sada broji petnaest naslova, po pet iz svakoga navedenog filmskog roda, hrvatski je film predložen i u kategoriji europskog filma. Što se tiče dugometražnih igranih filmova nominiranih za europski film, popis s ukupno devet nominacija predvodi španjolska drama "Sirāt" redatelja Ólivera Laxea.

Priča, dobitnica Nagrade ocjenjivačkog suda na 78. filmskom festival u Cannesu, prati oca koji sa sinom u marokanskoj pustinji očajnički traga za nestalom kćerkom dok svijetu zaprijeti globalni sukob.

Po ukupno osam nominacija imaju norveška drama o ponovnom susretu dvije sestre s otuđenim ocem Sentimentalna vrijednost u režiji Joachima Triera koja je u Cannesu prošlog svibnja osvojila Grand Prix i - njemačka drama o četiri naraštaja žena u različitim društvenim okolnostima "Gledati u Sunce" redateljice Masche Schilinski, koja je u Cannesu podijelila nagradu s filmom "Sirāt".

Tri nominacije ima pak aktualni dobitnik Zlatne palme u Cannesu, francusko-iranski film "Jedan običan incident" u režiji Jafara Panahija, triler o osveti skupine zatočenika režima koji otmu svoga pretpostavljenog mučitelja, a dvije nominacije tuniska ratna drama o dramatičnom spašavanju naslovne djevojčice u ratu u Gazi Glas Hind Rajab čija je redateljica Kaouther Ben Hania na 82. festivalu filmske umjetnosti u Veneciji osvojila Veliku nagradu ocjenjivačkog suda.

Uz navedene igrane i dokumentarne filmove, u kategoriji europskog filma nominirani su i dugometražni animirani radovi, francuski "Arco", litavski "Božji pas", belgijsko-francuski "Amélie i metafizika cijevi", španjolski "Olivia i nevidljivi potres" te češko-slovački "Čarobni vrt".

Aktualna je dodjela Europskih filmskih nagrada vrhunac novopokrenute Sezone europskih filmskih nagrada koja je zamijenila dosadašnji Mjesec europskog filma, a započela je objavom nominacija 18. studenoga u Sevilli.

Cilj je ove manifestacije promidžba europskoga filmskog stvaralaštva koja je u svom inicijalnom izdanju okupila publiku i filmaše u 125 europskih gradova u Europi te prvi put u četiri grada izvan Europe (Hong Kong, Santiago de Chile, Hanoi i Ho-Ši-Min). Prvi put od prve dodjele Europskih filmskih nagrada, tada zvanih Felix, u Zapadnom Berlinu 1988., svečanost dodjele održava se početkom kalendarske godine, a ne više u studenom ili prosincu.

Domaćin je ponovno glavni grad SR Njemačke kao sjedište Europske filmske akademije jer Berlin svake druge godine, naizmjence s nekim drugim europskim gradom, priređuje ovaj događaj.

Dodjela se održava u centru Haus der Kulturen der Welt (HKW), spektakularnom zdanju američkog arhitekta Hugha Stubbinsa na obali rijeke Spree koji je 1957. podignut kao Kongresshalle, a od završetka 1980.-ih predstavlja međunarodni izložbeni prostor suvremene umjetnosti.

Mnogobrojni uzvanici u dvorani, te desetine milijuna gledatelja izravnoga televizijskog prijenosa, doznat će koji su filmovi i filmaši obilježili proteklih dvanaest mjeseci u europskim kinematografijama koje redovito koprodukcijski surađuju.

Filmovi "Sirāt", "Sentimentalna vrijednost", "Gledati u Sunce" i "Jedan običan incident" zavrijedili su nominacije i u kategorijama europske režije i europskog scenarija.

Znanstveno-fantastični triler "Bugonia" s ukupno šest nominacija za Europsku filmsku nagradu predložen je i u kategoriji europske režije zahvaljujući grčkom redatelju Yorgosu Lanthimosu, a talijanska politička drama "La grazia" redatelja i scenarista Paola Sorrentina u kategoriji europskog scenarija.

U kategoriji europske glumice natječu se Leonie Benesch (Noćna smjena), Valeria Bruni Tedeschi (Duse), Léa Drucker (Slučaj 137), Vicky Krieps (Voli me nježno) i Renate Reinsve (Sentimentalna vrijednost), a u kategoriji europskog glumca Sergi López (Sirāt), Mads Mikkelsen (Posljednji vitez), Toni Servillo (La grazia), Stellan Skarsgård (Sentimentalna vrijednost) i Idan Weiss (Franz).

I ove je godine za nagradu publike LUX o kojoj zajednički odlučuju europska filmska publika i članovi Europskog parlamenta nominirano pet novih filmova: "Christy", "Gluha", "Jedan običan incident", "Voli me nježno" i "Sentimentalna vrijednost".

Hrvatska je kinematografija na dodjeli nazočna i u kategoriji europskog otkrića - nagrada FIPRESCI jer je slovenska drama "Dobre djevojke" redateljice Urške Djukić koja se u ovoj kategoriji natječe s još pet filmova, nastala kao hrvatska manjinska koprodukcija.

U Berlinu će se dodjeliti nagrade i u ostalim kategorijama, a to su: kratki film - nagrada Vimeo, odabir glumaca kao nova kategorija, snimateljski rad, montaža, scenografija, kostimografija, glazba, zvuk te šminka i frizura.

O svojoj nagradi odlučuje i europska mlada publika birajući među tri filma. To su francuski "Arco", mađarski "Slučajno sam napisala knjigu" i talijanski "Život odraslih".

Ranije je objavljeno da je dobitnica Nagrade za životno djelo slavna norveška glumica i redateljica Liv Ullmann (Krici i šaputanja, Prizori iz bračnog života), muza redatelja Ingmara Bergmana, koja je za svoj rad dosad dobila niz priznanja.

Posebno priznanje za europski doprinos svjetskom filmu osvojila je talijanska redateljica Alice Rohrwacher (Sretni Lazzaro, Himera), i sama nominirana za EFA-u, dok su dobitnici Eurimagesove nagrade za koproducentski rad njemački sineasti Maren Ade, Jonas Dornbach i Janine Jackowski.

O Europskim filmskim nagradama odlučuje Europska filmska akademija koja danas broji više od pet tisuća i četiristo članova, uključujući sedamdeset i troje iz Hrvatske. Njezina je predsjednica francuska glumica Juliette Binoche, a predsjedateljica Upravnog vijeća Akademije rumunjska producentica Ada Solomon.

Priznanje od kraja 1990.-ih nosi sadašnji naziv Europska filmska nagrada, a sama je statueta dizajnirana u liku žene s haljinom posutom zvijezdama. Dodjelu koja će u Berlinu okupiti niz poznatih imena europskih kinematografija, ove godine vodi sjevernoirski filmaš Mark Cousins.

Redateljica prijenosa je Kamelija Čančarević, a urednica prijenosa Branka Papić.