Čovjek i prostor - suvremena hrvatska arhitektura: Nagrada za Životno djelo - Ante Rožić (2017.)

Arhitektura je oduvijek činila neizostavan dio naše svakodnevice. Osim razumijevanja da smo u neprekidnoj interakciji s njome, arhitektura može stimulativno utjecati na stvaranje pozitivnih društvenih odnosa, stoga su njezina društvena odgovornost i civilizacijski značaj izuzetno veliki. Serija posvećena hrvatskoj suvremenoj arhitekturi "Čovjek i prostor", nasljednik pilot-projekta "Točka na A", kroz četiri epizode predstavlja najbolja ostvarenja domaće arhitektonske produkcije, nominirane ili nagrađene na godišnjim izložbama Udruženja hrvatskih arhitekata za 2017. i 2018., upravo s ciljem podizanja društvene svijesti o važnosti prostora koji nas okružuje i u kojem živimo, te stvaranja dijaloga s najširim auditorijem o djelima hrvatskih arhitektica i arhitekata. U ponedjeljak, 14. studenoga, na Prvom u 23:20 prikazujemo četvrtu epizodu prve sezone dokumentarne serije Čovjek i prostor. 

Nagrada za Životno djelo Viktor Kovačić u 2017. godini dodijeljena je arhitektu Anti Rožiću. Arhitekt i urbanist Ante Rožić (1934.) jedan je od ključnih protagonista hrvatske arhitekture druge polovice 20. stoljeća, koji je svoj radni vijek proveo u Makarskoj, a najveći dio opusa ostvario u južnoj Dalmaciji. U duhu kritičkog regionalizma stvorio je arhitekturu pripadnosti biokovskom podneblju, a njegova "periferna" pozicija i duboka ukorijenjenost u lokalni kontekst doveli su ga do razvoja vlastitog arhitektonskog pristupa, koji je istodobno jasno povezan s internacionalnim kretanjima, ali i neopterećen konvencijama kasnog modernizma.

Neke od ranih realizacija ostaju neopravdano nezabilježene u hrvatskoj arhitektonskoj historiografiji, poput projekta crkve u Podgori. Nakon toga Rožićeva iskoraka sa sakralnim projektom oblikovne senzualnosti na tragu južnoameričke moderne arhitekture uslijedio je niz zamijećenih radova u turističkim tipologijama i javnim zgradama. Među prvim važnijim realizacijama je hotel Maestral u Brelima, gdje je konfiguracija kultiviranog krajolika replicirana u "raumplanu" javnih etaža, a interijer brižljivo projektiran u duhu sinteze vizualnih umjetnosti, što će se nastaviti i u drugim projektima. 

Rožić je već na početku svojeg arhitektonskog djelovanja razvio metodu projektiranja koja izvire iz neposrednog, osobnog kontakta s mjestima na kojima je radio, čemu je bitno pridonijela činjenica da je poznavao "svaki kamen i svako stablo" na terenu.

Radeći u ambijentima snažnih prirodnih obilježja poput Podbiokovlja i urbanih identiteta Makarske, koji su predstavljali eksperimentalni poligon turističkih tipologija 1960-ih i ranih 1970-ih, Rožićev rad usmjeren je prema nastojanjima da se definiraju odrednice "naše arhitekture" i kultivira autentičnost. Njegov opus važan je za razvoj arhitektonske kulture u Hrvatskoj, kao što je i bitno pridonio činjenici da je južna Dalmacija internacionalno relevantna regija arhitektonskog "mediteranskog modernizma".

Izbor realizacija: Hotel Maestral u Brelima (s Matijom Salajem i Julijem De Lucom, interijer Bernardo Bernardi 1965.), Župna crkva Uznesenja Marijina u Podgori (1968.), Turistički centar Brela (interijer Bernardo Bernardi 1969.), Hotel Berulia u Brelima (1971.), Hotel Meteor u Makarskoj (s Vjerom Laznibat, 1973.), Pošta u Makarskoj (1977.), Institut "Planina i more" u Makarskoj (1978.), Dom zdravlja u Makarskoj (1978.).

Scenaristice epizode Ana Dana Beroš, Tamara Bjažić Klarin, voditelj produkcije Viktor Sarić, direktor fotografije i redatelj Željko Sarić, montaža Urša Vlahušić, glazba Tomislav Babić, urednica Tanja Kanceljak.

Emisiju pratite i preko multimedijske usluge HRTi u čijoj videoteci možete pronaći emitirana izdanja.