10:27 / 06.07.2021.

Autor: HRT

Kič? Tempo primo

Ponedjeljak 12. srpnja na Prvom

Ponedjeljak 12. srpnja na Prvom

Foto: Kič? Tempo primo / dokumentarna serija

U ponedjeljak 12. srpnja na Prvom programu u 11:05 pogledajte 1. epizodu dokumentarne serije Kič? Tempo primo.Što je zajedničko ludome kralju Ludvigu II. i Waltu Disneyu? Što spaja lik Mona Lise i vrtnog patuljka? Zašto je danas Madonna slavnija od Madone? Uživamo u obilju... zašto uživamo u kiču?

Ljubak i dopadljiv, katkada opasan, nalazi se svuda oko nas...Kako je nastao? Je li kič nastao odjednom ili je oduvijek svojstven čovjeku? Nalazi li se u oku promatrača ili postoje objektivni kriteriji prosudbe?Je li upravo kič izraz duha našeg vremena?Odbacite predrasude i pripustite kič u svoj dom!Vodimo vas na ružičastu stranu umjetnosti, obećavamo festival kiča!

Predobro da bude kič! Dokumentarna serija "KIČ?" Nane Šojlev kulturološki propitkuje pojam kiča.Predano stvarajući seriju tijekom dvije godine, obišli smo cijelu Europu: snimali smo u Austriji, Italiji, Njemačkoj, Španjolskoj, Velikoj Britaniji, Nizozemskoj, Francuskoj... da bismo doznali što je kič, kada je i kako nastao, postoje li različite vrste kiča i u čemu je tajna njegove sveprisutnosti.

Ponedjeljak 12. srpnja na Prvom

Ponedjeljak 12. srpnja na Prvom

Foto: Kič? Tempo primo / dokumentarna serija

Prva epizoda govori o tradicionalnom kiču, kič-čovjeku, odnosu kiča spram umjetnosti te društvenim i ekonomskim uzrocima nastanka kiča.

Stoga upoznajemo kič-čovjeka, korisnika i ljubitelja kiča koji, tijekom šest epizoda, svojim doživljajem okičuje i tzv. pravu umjetnost. Kič-čovjek u umjetnosti traži samo ugodne, dopadljive i slatkaste dojmove, a umjetnička djela doživljava selektivno.

U austrijskom Minimundusu ilustriramo kako turizam, kao konzumeristički način doživljaja svijeta, svaki kulturni krajolik pretvara u kič. Postaje razumljivo zašto iz svakidašnjice rado bježimo u razonodu, te zašto je sentiment, ta lažna emocija, omiljena duhovna hrana kič-čovjeka.

Na berlinskom Otoku muzeja propitkujemo zašto muzeji nalikuju hramovima te otkad se na umjetnika gleda kao na "Odabrana Pojedinca".

U bavarskom dvorcu Neuschwanstein ludoga kralja Ludviga II. vidimo zašto teoretičari kiča smatraju da je upravo romantizam iznjedrio kič.

U Parizu promišljamo o utjecaju Francuske revolucije i Napoleonovih poraza na stanje duha građanske klase 19. stoljeća, a u Amsterdamu posljedice industrijske revolucije na masovno reproduciranje umjetničkih djela.


Ponedjeljak 12. srpnja na Prvom

Ponedjeljak 12. srpnja na Prvom

Foto: Kič? Tempo primo / dokumentarna serija

Budući da je kič stalni pratilac našega života, da njegova proizvodnja u današnje vrijeme svakodnevno eskalira te da upravo u području kiča nastaje najveći broj djela masovne kulture - ali i elitističke kvazikulture - opravdano je zapitati se: Što je zapravo kič?

Kič se uvriježeno definira kao laž i surogat - laž u umjetnosti, surogat u osjećajima, te obuhvaća različite prevarantske postupke u odabiru materijala, interpretaciji i stilu izvedbe. Govoreći o tradicionalnom kiču, uočavamo njegovu penetrantnost, ljepljivost, težnju za površnim efektom i ugodom, lažnu dopadljivost, sentimentalnost, imitativnost i stanovitu diletantsku grubost izvedbe, što nije uvijek slučaj. No kič se ne definira samo u odnosu spram tzv. prave umjetnosti, već prije svega kroz postojanje kič-čovjeka kao glavnog faktora kiča, koji posjeduje sposobnost proizvodnje kiča, ali i sposobnost da svojim kič-odnosom okičuje i umjetnost te kompleksna umjetnička djela doživljava površno, selektivno i sentimentalno, uživajući u sebi i svojemu nagnuću.

Danas kič zamjećujemo u svim područjima života, pa se u smislu kategorizacije može govoriti o tradicionalnom kiču, političkom kiču, religijskom kiču, pogrebnom kiču, turističkom kiču, pornokiču, kiču u glazbi, filmu i književnosti, kiču u arhitekturi i - osobito - kiču u postupku mitizacije mediokritetskih osoba i stvaranju pseudorituala (različite filmske, sportske i pop-zvijezde, kultura selebritija, fascinacija životima kraljevskih obitelji, različiti novokomponirani kultovi i sl.).

Ponedjeljak 12. srpnja na Prvom

Ponedjeljak 12. srpnja na Prvom

Foto: Kič? Tempo primo / dokumentarna serija

Riječ kitsch etimološki može potjecati od engleske riječi sketch, dok prema nekima ona dolazi od njemačkog glagola etwas verkitschen. Dugo se koristila kao prikladna riječ za imenovanje "umjetničkog smeća", no danas se njome služimo u mnogo širem pojmovnom smislu.

Prema nekim teorijama, kič je proizvod građanskog društva, posljedica industrijske revolucije i masovne proizvodnje 19. stoljeća, koja je omogućila i masovnu proizvodnju predmeta namijenjenih estetskoj konzumaciji. Građanska klasa, kako bi potvrdila svoj materijalni uzlet, okružila se predmetima koje je smatrala lijepima. Oponašajući aristokratski stil života, često sa skromnijim sredstvima, bez prikladne naobrazbe i bez prave tradicije, pokazivala je svoj novostečeni društveni status.

Neki umjetnički pravci, koji su autentično iskazali duh svojeg vremena i koje nećemo proglasiti kičem (poput romantizma, na primjer), svojim su eskapizmom i sentimentalnošću bili generatori kiča, što su kompleksni i zanimljivi procesi koje u seriji propitkujemo.


Ponedjeljak 12. srpnja na Prvom

Ponedjeljak 12. srpnja na Prvom

Foto: Kič? Tempo primo / dokumentarna serija

Prema drugim definicijama, svako stilsko razdoblje u sebi sadrži dekadentnu fazu, koju odlikuje pojava kiča. No uvriježeno je mišljenje teoretičara da o pravom kiču ne možemo govoriti prije kraja 18. stoljeća, svakako ne prije baroka (premda kod neupućenih uočavamo tendenciju pogrešnim interpretacijama da upravo barok, zbog svoje kićenosti i iluzionizma, također bez razmišljanja proglašavaju kičem). Stoga smo se i mi, svojim filmskim propitkivanjem fenomena kiča, ponajprije usredotočili na razdoblje od početka 19. stoljeća do danas, s osvrtom na povijesna zbivanja koja mogu pridonijeti razumijevanju tog fenomena.

Ponedjeljak 12. srpnja na Prvom

Ponedjeljak 12. srpnja na Prvom

Foto: Kič? Tempo primo / dokumentarna serija

Budući da se u svaku estetsku raspravu neminovno upleće i faktor osobnog ukusa, koji se može iskazati i kao ukus neke epohe, zanimljivo je promotriti kako se percepcija onoga što jest ili nije kič tijekom vremena radikalno mijenjala. To se posebno odnosi na historicizam, secesiju i neka postmodernistička djela, no zanimljivo je zamisliti kako bismo danas gledali npr. antičke hramove da ih vidimo u izvornom obliku, punom boja i pozlate. (Tako da se naše romantično divljenje ruševnoj antičkoj čistoći i "bjelini" također može okvalificirati kao kič). Ova je promjena percepcije i odnosa prema kiču, koji se tijekom vremena stalno mijenjao, možda najzanimljiviji dio cjelokupne kič-problematike.

Posebno se zanimljivi procesi zbivaju od druge polovice 20. stoljeća, kada kič, u svojem osviještenom i autoironičnom obliku na velika vrata ulazi u umjetnost, kao subverzivni životni stav i estetski stil koji nazivamo camp. Još je zanimljivije što je danas i camp postao mainstream, pa se multiplicirani odrazi kiča u uznemirenom vremenskom zrcalu - još više umnažaju.

Scenaristica i redateljica Nana Šojlev, montaža Davorka Feller, snimatelj Mario Britvić, producentica Sunčana Hrvatin Kunić.

Ponedjeljak 12. srpnja na Prvom

Ponedjeljak 12. srpnja na Prvom

Foto: Kič? Tempo primo / dokumentarna serija

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!