Romano Bolković - 1 na 1: Krešimir Dolenčić

26.10.2024.

13:08

Autor: HRT

Krešimir Dolenčić
Krešimir Dolenčić
Foto: Josip Mikacic / Pixsell

Emisiju Romano Bolković - 1 na 1 prikazujemo utorkom u 20:05 na Četvrtom programu, a gost emisije 29. listopada je Krešimir Dolenčić.

Romano Bolković - 1 na 1

Romano Bolković - 1 na 1

Foto: logo / HRT

Krešimir Dolenčić u Zagrebu je završio Srednju muzičku školu "Pavao Markovac", odjel klavira i Klasičnu gimnaziju, te diplomirao na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu 1988. Kazalištem se počinje baviti još za vrijeme gimnazije u dramskoj grupi Klasične gimnazije, u kojoj sudjeluje kao suradnik za glazbu, a i igra u Plautovoj komediji.

Zajedno sa još nekoliko kolega, danas vrlo uglednih glumaca, na prvoj godini ADU, osniva kazališnu družinu «LIFT» ("Lažljivi i fantastični teatar"), koja je u slijedećih nekoliko godina izvela dva njegova originalna teksta, "Oženih se vješticom" (96 izvedbi) i "Bilo jednom u Malom gradu" (Histrionsko ljeto), te hit predstavu, Držićeva «Dunda Maroja» na Dubrovačkim ljetnim igrama.

Romano Bolković - 1 na 1

Romano Bolković - 1 na 1

Foto: HTV / HRT

Nakon studiranja režira u brojnim kazalištima (HNK Zagreb, HNK Split, HNK Rijeka, HNK Osijek, HNK Varaždin, GDK Gavella, ITD, ZKM, Komedija, Kerempuh, Zagrebačko kazalište lutaka), na Dubrovačkim ljetnim igrama, Splitskom ljetu, Riječkim ljetnim noćima, Histrionskom ljetu, i mnogim kazališnim festivalima.

Do sada je postavio više od šezdeset dramskih predstava na tekstove Pintera, Držića, Kolara, Galina, Shakespearea, Giradouxa, Iljfa i Petrova, Vidića, Wildea, Machiavellia, Ane Tonković Dolenčić, Bertolda Brechta, Molierea, Vernea, Gogolja, Feydauea, Pirandella, Goldonija, Von Horvatha, Beumarchaisa, Becketta, Voltairea, Belbela, Doylea i drugih.Često radi predstave po predlošcima domaćih klasika kao i suvremenih pisaca.

Neke od njegovih najvećih uspjeha predstave su postavljane i igrane na raznim dijalektima (kajkavski, čakavski, dubrovački, jezik Hvara, Krka, vlaški, međimurski...). Posebno ga zanima i inspirira hrvatski kajkavski jezik.

Romano Bolković - 1 na 1

Romano Bolković - 1 na 1

Foto: Matko Švarc / HRT

Kao Fullbrightovac predavao je glumu studentima pjevanja i diplomantima na uglednom Rice Universityu u Houstonu. Predavao je glumu i na Trinity College of Music u Londonu, kao i na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u nekoliko navrata, gdje je i postavio suvremenu Kuljerićevu operu Animal Farm u čast 100-te godišnjice te ustanove.

Na scenu je postavio preko šezdeset glazbeno scenskih djela Verdija, ("Rigoletto", "Aida" više puta), Puccinnija ("Triptih", "Madam Butterfly"), Mozarta ("Cosi fan tutte", "Čarobna frula", "Figarov pir"), Offenbacha ("Hoffmannove priče"), Stravinskoga ("Oedipus Rex"), Purcella ("Indian queen", "Dioclesian"), Poulenca ("Razgovori Karmelićanki" više puta), Debussya ("Peleas et Melisande"), Donizettia ("Lucia di Lammermoore" više puta, "Kći pukovnije", "Ljubavni napitak") , Gotovca ("Ero s onoga svijeta"), Zajca ("Nikola Šubić Zrinjski"), Saint Saensa ("Samson i Dalila"), Tijardovića ("Spli'ski akvarel" više puta), Gounoda ("Faust“više puta"), Rossinija ("Seviljski brijač"više puta, "Guglielmo Tell"), Lullya ("Građanin plemić"), Bradića ("Crux dissimulata"),Berse ("Postolar od Delfta"), Bizeta ("Carmen"), Prokofjeva ("Zaljubljen u tri naranče") i drugih, na pozornicama Hrvatske, Slovenije, Engleske, Amerike i Kine.

Romano Bolković - 1 na 1

Romano Bolković - 1 na 1

Foto: HTV / HRT

Više njegovih predstava održava se na repertoaru čak desetljećima. Nacionalne opere „Ero s onoga svijeta“ i „Nikola Šubić Zrinjski“ su na repertoaru zagrebačkog HNK trideset i tri, odnosno trideset i jednu godinu.

"Seviljski brijač" i dječja "Čarobna frula" igraju pred punim gledalištima već sedamnaest sezona.

Njegova verzija scenskog prikaza "Legenda o Picokima" izvodi se od 2008. svake godine, pod starim gradom u Đurđevcu.

To je ujedno i najveća predstava koja se redovito izvodi u Hrvatskoj, sa preko 350 sudionika. Ta predstava zaslužila je i ugledni status nematerijalnog kulturnog dobra Ministarstva kulture republike Hrvatske.

Kao dugogodišnji ravnatelj GDK «Gavella» doveo je mnoge mlade glumce u kazalište, a koji su danas motori hrvatskog glumišta, televizije i filma (Bojana Gregorić, Filip Šovagović, Jelena Miholjević, Barbara Nola, Enes, Vejzović…).

U suradnji sa tadašnjim Poglavarstvom grada Zagreba temeljito je rekonstruirao i obnovio zgradu i osnovao malu scenu „Mamut“ gdje predstave rade mladi glumci, studenti, ali i velika ugledna imena.

U to vrijeme u "Gavelli" su radili svi redatelji iz Hrvatske, svake sezone izvodio se po jedan novi domaći tekst, a kroz kazalište su prošli mnogi mladi glazbenici, koreografi, scenografi, kao i vrlo ugledni redatelji iz inozemstva (Poljska, Velika Britanija, Slovenija, Njemačka…).

Na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu 14 godine radi kao redoviti profesor na drugoj, diplomskoj god MA studija odsjeka glume. Nekoliko njegovih ispitnih diplomskih predstava igralo je na prestižnim hrvatskim i inozemnim kazališnim festivalima, gdje su mladi glumci osvojili i ugledne kazališne nagrade.

Za svoj rad nagrađen je sa preko trideset domaćih i inozemnih nagrada (Judita, Festival malih scena u Rijeci, nekoliko puta Zlatni smijeh, više priznanja Gavellinih večeri, Marul, Naj,naj festival, nagrada Boris Papandopulo za najbolju predstavu, nagrada na Gumbekovim danima, nagrada na Bobijevim danima... )

Dobio je i nagradu Udruženja Europskih festivala "Denis de Rugemont" za najboljeg mladog umjetnika godine. Nagradu hrvatskog glumišta za režiju ili za najbolju predstaviu dobio je petnaestak puta, a nagrađen je i prestižnom nagradom "Tito Strozzi".

Odlikovan je Redom hrvatskog pletera, Spomenicom domovinske zahvalnosti, Redom hrvatskog trolista, te dva puta Redom Danice hrvatske sa likom Marka Marulića. Dobitnik je najznačajnije hrvatske godišnje nagrade "Vladimir Nazor" za 2018. godinu, za režiju predstave "Čarobna frula" W.A.Mozarta u HNK Zagreb.

Osim kazalištem trideset godina se bavi i osmišljavanjem scenarija i režijom raznih manifestacija, otvaranja i zatvaranja svečanosti, sportskih manifestacija, televizijskim spektaklima i velikim koncertima klasične, rock i pop glazbe.

Radio je kao scenarist, redatelj ili producent. Zagreb zauzima posebno mjesto u njegovoj biografiji. Od Univerzijade '87 gdje je bio asistent svim redateljima i inspicijent cijele manifestacije, Krešimir Dolenčić je jedan od osnivača Markovog sajma, te inicijator, scenarist i redatelj prvog dočeka Nove godine na Trgu Republike 1988. godine.

Od tada do danas za potrebe grada Zagreba, ili za druge priredbe radio je na svakom mogućem javnom i li institucionalnom mjestu u gradu. Preko stotinu manifestacija.

Svečanost otvaranja Azijskih igara na pijesku u Muscatu, Oman, čiji je bio redatelj i scenarist, pratila je izravno cijela Azija. 2022. bio je scenarist i redatelj svečanosti otvaranja Pelješkog mosta.

Stalni je zaposlenik Akademije dramske umjetnosti u Zagrebu od 2010. gdje u zvanju redovitog profesora predaje na diplomskom studiju glume, 2. godini MA studija kolegij Gluma V. Pod njegovim vodstvom nastalo je nekoliko ispitnih produkcija koje su izvođene na profesionalnim pozornicama i festivalima (Dubrovačke ljetne igre, Splitsko ljeto, Dani satire, Gavelline večeri, Makarsko ljeto, kazalište Vidra, Festival glumca, Venice Open Stage Festival). Član je Hrvatskog društva dramskih umjetnika (HDDU).

S Krešimirom Dolenčićem razgovaramo o radnoj memoriji, o rezimiranju dosadašnje karijere, o izboru između glazbene i akademije dramskih umjetnosti, o upisivanju vlastitih komentara u djela genija, o neprestanom cjenkanju s vlastitim životom, o tome što je bit posla kazališnog i opernog redatelja, o rekonceptualizaciji kulturne politike, o radu sa studentima, o sudjelovanju građanstva u kulturi, o tome postoji li građanska Hrvatska, odakle poriv da se toliko radi, o hrvatstvu u današnjoj Hrvatskoj, te o operi "Razgovor karmelićanki" i duhovnosti.

Autor i voditelj je Romano Bolković, a urednica Slavica Babić.

Emisiju pratite i putem multimedijske usluge HRTi. U videoteci platforme pronađite emitirana izdanja, kao i na našem YouTube kanalu.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!