Romano Bolković - 1 na 1: Tin Radovani

U emisiji Romano Bolković - 1 na 1, koju prikazujemo u utorak, 6. siječnja na Četvrtom programu u 20:05, gost je Tin Radovani.

Tin Radovani, studirao je filozofiju u Hrvatskoj, Sloveniji i postdiplomski u Sjedinjenim Državama. Od 1994 radi za BBC. Isprva u hrvatskoj redakciji Svjetske službe BBC-a u kojoj je bio producent i urednik.

 Zatim 2005 prelazi u ured za strategiju Svjetske službe gdje kao analitičar osmišljava projekte prelaska na digitalnu distribuciju redakcija BBC-a na stranim jezicima.

Od 2010ih kao viši savjetnik za strategiju radi na restrukturiranju modela financiranja i povećanog javnog ulaganja u Svjetsku Službu BBC-a.

Uz to u njegovoj ingerenciji su i vođenje odnosa s raznim ministarstvima u britanskoj vladi, prije svega ministarstvom vanjskih poslova, ministarstvom za međunarodni razvoj i ministarstvom kulture.

Godine 2021 prelazi u ured za korporativnu strategiju gdje danas radi na projektima transformacije operativnog modela BBC-a.

S gospodinom Tinom Radovanijem razgovaramo o dubinskim pomacima koji oblikuju današnji svijet – od krize liberalne demokracije i raspada zajedničke istine, do preraspodjele globalne moći i intelektualnih temelja novog tehnopolitičkog doba. Polazeći od Trumpove tužbe protiv BBC-ja, koju ne promatramo samo kao pravni slučaj nego kao simbolički sukob dvaju svjetova, otvaramo pitanje odnosa prema istini, institucijama i medijima u suvremenim liberalnim demokracijama. Taj nas primjer vodi prema širem problemu kolapsa nekada isomorfnog političkog i medijskog sustava, koji je desetljećima davao legitimitet liberalnom poretku – i prema posljedicama njegova raspada za funkcioniranje politike danas.

U emisiji pratimo ključne prekretnice posljednjih pedeset godina – od monetarnog raskida 1971., američko-kineskog približavanja i naftne krize, preko raspada Sovjetskog Saveza i 2001. godine, do financijske krize 2008. i povratka geopolitike u 2010-ima – te ih tumačimo kao jedan kontinuirani proces, a ne niz nepovezanih šokova. Razgovaramo o tome kako su financijalizacija, energetska pitanja, slom bipolarnog poretka i uspon Kine razbili iluziju stabilnog liberalnog svijeta, i koji od tih faktora danas presudno određuje novu raspodjelu globalne moći. U tom kontekstu postavljamo ključno pitanje budućnosti: kreće li se svijet prema stabilnoj multipolarnosti ili prema dugotrajnoj nestabilnosti i rivalstvima.

Posebnu pažnju posvećujemo ideji „kraja povijesti” i liberalnog univerzalizma nakon 1991., te razmatramo koliko je upravo ta intelektualna samouvjerenost pridonijela današnjim krizama i povratku realpolitike. Govorimo i o tome kako financijalizacija i energetska tranzicija mijenjaju samu definiciju globalne sigurnosti, u kojoj ekonomske i klimatske politike postaju jednako važne kao i vojna moć.

Razmatramo zašto je zajednička javna sfera s jasnim epistemološkim normama – objektivnosti, nepristranosti i racionalnosti – bila ključna za sustav koji se legitimira procedurom, a ne moralnom „supstancom”, te što se događa kada se te norme raspadnu. Ako se politička volja danas oblikuje putem TikToka, X-a i fragmentiranih, emocionalnih sadržaja, pitamo se kakve institucije i legitimacijski mehanizmi uopće mogu odgovarati takvom epistemološkom okruženju.

U drugom dijelu razgovora analiziramo američku nacionalnu strategiju koja sve otvorenije govori jezikom interesa i rivalstva: kako se u tom okviru redefinira odnos SAD-a i Europske unije, jesu li oni još strateški partneri ili sve asimetričniji saveznici, te u kojoj je mjeri ta strategija reakcija na prošle zablude, a ne koherentna vizija budućnosti. Osvrćemo se i na američku opsjednutost reinterpretacijom vlastite prošlosti – Hladnog rata, 1990-ih i „unipolarnog trenutka” – i kako to ograničava sposobnost dugoročnog strateškog mišljenja.

Dotaknuli smo se i izvoza američkih kulturnih ratova u ostatak svijeta, njihove prilagodbe europskom, azijskom i latinoameričkom kontekstu te razloga njihove globalne zaraznosti. Govorimo o intelektualnoj transformaciji SAD-a u posljednja dva desetljeća, posebno unutar desnog konzervativizma, i o tome je li riječ o diskontinuitetu ili radikalizaciji starijih ideja.

Na kraju, otvaramo pitanje „intelektualne infrastrukture” iza suvremenog AI-booma – od Silicijske doline do figura poput Petera Thiela – i analiziramo kakvu viziju društva i politike ta elita promiče, uključujući mračne struje poput Dark Enlightenmenta, apokaliptičke misli i spoja tehnologije i političke teologije. Razgovor zaključujemo temom povratka nativizma: odakle dolazi njegov novi legitimitet – iz ekonomskih strahova, kulturne nesigurnosti ili sloma univerzalističkih obećanja liberalnog poretka – i što nam to govori o smjeru u kojem se kreće suvremena politika.

Voditelj je Romano Bolković.

Emisiju pratite i putem multimedijske usluge HRTi. U videoteci platforme pronađite emitirana izdanja, kao i na našem YouTube kanalu.