Romano Bolković - 1 na 1: Michael Heinrich Weninger

U srijedu 23. ožujka na Prvom programu u 20:10 slijedi emisija Romana Bolkovića - 1 na 1 u kojoj gostuje vlč. Michael Heinrich Weninger, austrijski diplomat visokog ranga, danas katolički svećenik iz bečke nadbiskupije. 

Vlč. Michael Heinrich Weninger prvi je Austrijanac koji je služio kao politički savjetnik predsjednika Europske komisije, prvi austrijski veleposlanik koji je postao svećenik, i, između ostaloga, član Papinskog vijeća za međureligijski dijalog odgovoran za održavanje odnosa s islamom.

Studira filozofiju i teologiju na sveučilištima Innsbrucka i Beča, te istovremeno studij na Diplomatskoj akademiji u Beču. Potom slijede specijalni tečajevi na Ecole Nationale d'Administration u Parizu i na Escuela Diplomatica u Madridu. Postiže doktorat duhovne teologije na Papinskom gregorijanskom sveučilište u Rimu. Specijalizira se za europsku politiku i odnose Istok-Zapad te za međureligijski i interkulturalni dijalog. Govori njemački, engleski francuski, španjolski, ruski i hrvatski. 

Michael Weninger bio je od 1971. do 2009. oženjen Hrvaticom Sanjom Magdalenom, a 24. lipnja 2011., kao udovac, primio je u bečkoj katedrali sv. Stjepana svećeničku službu od kardinala Christopha Schönborna. On je prvi veleposlanik u povijesti Austrije koji je zaređen za svećenika. 

Od 2011. do 2012. bio je kapelan u Kalvarienbergkirche u Hernalsu u Beču, i kao djelatnik Austrijske biskupske konferencije, između ostalog i radio je kao predstavnik za kontakte sa svjetskim religijama.

Od 2012. do 2021. član je Papinskog vijeća za međureligijski dijalog odgovoran za održavanje odnosa s islamom. U međuvremenu biva inicijator Znanstvene akademije sv. Hildegarde za Europsku duhovnost u Eibingenu/D, radi kao kapelan u crkvi Kalvarienberg/Vienna-Hernals, te je zadužen za uspostavljanje kontakata sa svjetskim religijama u okviru Austrijske biskupske konferencije.

Michael Weninger stupio je u austrijsku diplomatsku službu 1982. Za vanjsku službu Republike Austrije bio je ataše u austrijskom veleposlanstvu u Moskvi (1983.–84.), prvi tajnik veleposlanstva u austrijskom veleposlanstvu u Madridu (1984.–86.), Savjetnik u austrijskom veleposlanstvu u Varšavi (1986.–91.) i u austrijskom veleposlanstvu u Moskvi (1991.).

Od 1991. do 1992. bio je voditelj novoosnovanog austrijskog generalnog konzulata (generalni konzul) i voditelj novoosnovanog austrijskog veleposlanstva u Ukrajini u Kijevu (stalni predstavnik), od 1993. do 1997. bio je šef austrijskog veleposlanstva u Beogradu kao stalni predstavnika i nakon priznanja Srbije i Crne Gore za izvanrednog i opunomoćenog veleposlanika.

Od 1997. do 2001. Michael Weninger bio je zamjenik načelnika Odjela za proširenje EU i vanjskotrgovinske odnose sa srednjom, istočnom i jugoistočnom Europom i voditelj Pododjela za obnovu i obnovu u jugoistočnoj Europi u Federalnom ministarstvu vanjskih poslova.

Od 2001. do 2007. bio je prvi Austrijanac koji je služio kao politički savjetnik predsjednika Europske komisije (Romano Prodi / Grupa političkih savjetnika [GOPA] i Jose Manuel Barroso / Biro savjetnika za europsku politiku [BEPA]). Bio je odgovoran za dijalog s religijama, crkvama i ideologijama, kao i za vanjsku politiku država jugoistočne Europe.

 Dok je bio na službi u Saveznom ministarstvu vanjskih poslova u Beču, bio je imenovan u Odjelu za međunarodno pravo, nekoliko puta u Odjelu za političke odnose sa srednjom, Istočnom i Jugoistočnom Europom, bivšem Odjelu KESS-a i Odjelu za Aziju.

Od 2004. do 2006. bio je i član Etičke radne skupine Europske svemirske agencije (ESA). Od 2007. do 2008. ponovno je radio u Federalnom ministarstvu za europske i međunarodne poslove (Odjel za Aziju, Australiju, Novi Zeland, Oceaniju; ASEM i regionalne udruge kao što su ASEAN, SAARC i ARF). 2008: Posebni izaslanik Federalnog ministarstva za europske i međunarodne poslove u Ndjameni / Čad. 2008./09. bio je voditelj austrijskog veleposlanstva u Sarajevu.

Objavljuje nekoliko monografija i brojnih članaka i eseja u knjigama i časopisima, novinama i časopisima, u različitim zemljama i na različitim jezicima. Drži predavanja na sljedećim sveučilištima i akademijama: Beograd, St. Hildegard Academy Eibingen, Eichstätt, Europe College Bruges, Graz (gost profesor), Heidelberg, Heiligenkreuz, Innsbruck, Akademija nauka Kijev, Lemberg (gost profesor), Leuven, Lublin, Madrid, Newcastle, Niš, Olmütz, Prishtina, Skopje, Split, Tokio, Tübingen, Uppsala, Valladolid, Wien, Zadar, Zagreb.

Austrijski diplomat visokog ranga, danas katolički svećenik iz bečke nadbiskupije, autor je knjige „Loge und Altar: Über die Aussöhnung von katholischer Kirche und regulärer Freimaurerei“ („Loža i oltar: o pomirenju Katoličke crkve i regularnog slobodnog zidarstava“). Njegovo djelo tiskano je u GBPressu, izdavačkoj kući u vlasništvu Papinskog sveučilišta Gregoriana; tamo je na rektorov poticaj i poziv uspješno napisao doktorski rad na spomenutu temu.

Njegova obrana donijela mu je 10,0 summa cum laude, najveću moguću ocjenu. Ipak, pitanje je daleko od toga da je ograničeno na uski akademski kontekst: zapravo, susret između katolika i slobodnih zidara bio je vrlo relevantna tema barem od Drugog vatikanskog koncila, kada je kršćanstvo učinilo vrlo male korake u pomirenju onoga što smatralo nepomirljivim neprijateljima. Da dva svijeta pronađu zajednički jezik bila je gotovo nezamisliva perspektiva.

U posljednjih pedeset godina, međutim, napravljen je iznenađujuć napredak. Izvanredne ličnosti poput Weningera - koji je bio na više pozicija u različitim zemljama, diljem svijeta - strpljivo su radili prekovremeno kako bi omogućili međusobno razumijevanje. Uposlili su svu svoju pamet, znanje, izdržljivost i predanost činjenju dobra. Rezultati su sada vidljivi u oba svijeta, i kršćanskom i slobodnozidarskom.

S gospodinom Michaelom Weningerom razgovaramo o tome kako se kao visokopozicioniran svećenik u Vatikanu, doktor, profesor, član Papinskog vijeća, itd., uhvatio u koštac s tako vrućom temom, koja je geneza knjige, što je to regularno a što neregularno slobodno zidarstvo, čemu Loža ako postoji Oltar, i, kako Crkvu pomiriti s naukom tajnog društva te zašto je pored Crkve potrebna i masonerija, u čemu je temeljni, doktrinarni problem Katoličke crkve sa slobodnim zidarstvom te je li on politički ili teološki, što znači da su mudrost, snaga i ljepota u temelju i katoličanstva i masonerije te kako to da su to zajedničke temeljne kategorije i katoličanstva i slobodnog zidarstva.

Bit će riječi i kako su na knjigu reagirali kardinali, visoki prelati Svete stolice, te je li možda Papa Franjo čitao knjigu, je li osnivanje Velike lože Engleske 1717. u stvari obrana kršćanstva koje na kontinentu vodi vjerske ratove, je li za sukob Crkve i masonerije krivo nerazumijevanje razlike regularne i neregularne masonerije, kad se čuju prvi glasovi pomirenja.

Razgovaramo i kako to da je Austrija, koja je zemlja Habsburga, katolika koji vladaju Europom šest stoljeća, ujedno zemlja koja daje početni impuls pomirenja, potom kakvi su bili zastoji u razgovorima i koja je bila uloga Pape Ivana Pavla II te kardinala Ratzingera 1983. godine, te konačno razumiju li katolici svoju vjeru i što znači biti katolik.

Autor i voditelj je Romano Bolković, a urednica Slavica Babić.

Emisiju pratite i putem multimedijske usluge HRTi. U videoteci platforme pronađite emitirana izdanja, kao i na našem YouTube kanalu.