Spas za Veneciju

Venecija je jedan od najpoznatijih gradova na svijetu. Njezin smještaj poticajan je za njezin gospodarski napredak, ali je zbog njega istodobno izložena poplavama.

Prvi doseljenici zabijali su drvene kolce u meki mulj lagune i tako postigli dovoljnu čvrstoću da tlo podnese veću težinu. Na toj tehnici počiva cijeli grad. Uzorci kolaca starih tisuću godina pokazuju kako mulj usporava truljenje drva, ali sve češće poplave nova su prijetnja.

Restauratori žurno uklanjaju sol s gradskih spomenika koja, kad ostane nakon isparavanja, kristalizira i slabi strukturu zidova.

U petak, 17. listopada na Trećem programu u 21:10 prikazujemo dokumentarni film Spas za Veneciju.

Nakon desetljeća izgradnje, MOSE, sustav poplavnih barijera vrijedan više milijardi eura, spreman je za zaštitu grada.

Preko tri uske uvale koje povezuju lagunu s otvorenim morem izgrađeni su prolazi. U kontrolnoj sobi pratimo operacije podizanja barijera dok se gradu približava razorna oluja. Unatoč kvaru sigurnosnih ventila, ekipa uspijeva riješiti problem i na vrijeme podići vrata.

Grad je siguran, ali MOSE se može primijeniti samo u iznimnim okolnostima jer barijere sprečavaju plimu i oseku, koje su nužne za uklanjanje onečišćenja i ljudskog otpada iz grada. Inženjeri rade na planovima za uravnoteženje ova dva problema, uključujući revolucionarni projekt ispumpavanja milijardi litara morske vode u vodonosnike duboko ispod grada kako bi se razina ondje podignula za 25 cm.

Odnos Venecije s lagunom ključan je za budućnost grada i objašnjava njegove trenutne poteškoće. U 15. stoljeću, dok se laguna začepljivala, krupnim inženjerskim pothvatima spriječeno je pretvaranje lagune u suho tlo, ali zato su poplave postale učestalije.

Nove rute prema Sjevernoj i Južnoj Americi smanjile su trgovačku moć Venecije. Da bi preživio, grad je prenamijenjen u važnu turističku destinaciju. Danas Venecija privlači milijune turista godišnje.

Veliki krstaši i teretni brodovi naguravaju se u kanalu zapadno od grada, a valovi s tih velikih plovila uzrokuju eroziju slanih močvara alarmantnom brzinom i povećavaju rizik od poplava, dok manji motorni čamci oštećuju stjenke kanala. Događaji kao što je Regatta Storica slave grad bez motornih čamaca.

Pred mogućnošću da zbog klimatskih promjena izgube grad, Venecijanci se okreću revolucionarnom inženjerstvu: obnovi prirodnog okoliša i znanjima iz prošlosti. Samo se primjenom višestrukih pristupa mogu nadati da će spasiti Veneciju.