Svijet klasike: Nova zagrebačka Aida

Povijesno uprizorenje opere Giuseppea Verdija, dirigent Pier Giorgio Morandi, redatelj Mario Pontiggia, premijerno je postavljeno 27. veljače 2026. u HNK Zagreb. Snimku navedene opere pogledajte u četvrtak, 26. ožujka na Trećem u 19:05, u sklopu emisije Svijet klasike.

Nova zagrebačka Aida nakon 13 godina vratila djelo na "tvorničke postavke", prema praizvedbi održanoj 1871. u Kairskoj operi, na narudžbu tadašnjeg egipatskog potkralja Ismail-paše koji je, nakon što je izborio samostalnost podkraljevstva Egipta unutar Osmanskog carstva, želio modernizirati zemlju i predstaviti je Europi u svjetlu najnovijih arheoloških istraživanja.

Sadašnja se predstava u rukama svjetskih stručnjaka za Verdija, talijanskog dirigenta Piera Giorgia Morandija i argentinskog redatelja Marija Pontiggie sasvim oslanja na skice povijesnog uprizorenja koje je ciljano bilo opremljeno scenografijom i kostimima s netom otkrivenih arheoloških nalazišta.

Argentinac Pontiggia već godinama radi u Italiji i sada dolazi u Zagreb s kompletno talijanskim autorskim timom, gdje mu u radu pomažu scenografkinja Antonella Conte, kostimografkinja Ilaria Ariemme, te koreografkinja Luigia Frattaroli. Izvan orkestra, na najvišim bočnim ložama, u Trijumfalnoj koračnici u finalu drugog čina zazvučat će i Verdijeve trube koje je zagrebački HNK nabavio posebno za tu produkciju, kako bi bio što bliskiji izvorniku.

U dvjema podjelama uživamo u sjajnim interpretacijama domaćih i stranih pjevača, mahom debitanata. Jedine koje nisu debitantice su Aida i Amneris premijerne podjele, Riječanka Kristina Kolar i Beograđanka Sofija Petrović koje su te zahtjevne uloge brusile na svjetskim pozornicama.

U debitantskim se zato ulogama ovdje susreću Letonka Julija Vasiljeva kao Aida, naša Riječanka Emilia Rukavina kao Amneris, te dvojica interpreta egipatskog vojskovođe Radamesa - tenori Tomislav Mužek i Stjepan Franetović. O manjim ulogama u emisiji govore nacionalni prvak, bas Ivica Čikeš (Ramfis), njegov mlađi kolega, Puljanin Toni Nežić (Kralj) i gost iz daleke Mongolije, bariton Badral Chuluunbaatar.

Producent je Filip Matešić, urednica je Jana Haluza.