Treća dob o najavljenoj mirovinskoj reformi

Kad platimo dom, možemo si tek pokoju kavicu priuštiti. Pričaju nam umirovljenici u jednom zagrebačkom domu za starije, dok komentiraju najavljene izmjene zakona o mirovinskom osiguranju koje bi im, kako Vlada najavljuje, trebale poboljšati materijalni standard.

Mirovine su male, teže je nego li je bilo. Krpamo se, kaže nam Zvonko Anić. Pristojno nam je, dodaje njegova supruga Biserka, ali zahvaljujući skromnom životu i onomu što smo prišparali. Za život u domu odlučila se i Marija Pavković. I njezin recept za preživljavanje je skromnost.

Minimalna povećanja mirovina

Život s tom vrlinom, uz koju je na život prisiljen najveći broj umirovljenika u našoj zemlji, nastavit će se i nakon primjene najavljenih izmjena i dopuna zakona o mirovinskom osiguranju. Jer kako kritičari procjenjuju, mirovine će prema novoj formuli zakonskog usklađivanja rasti tek nešto više od tri eura. 

Uveo bi se i jednokratni dodatak svim umirovljenicima, umjesto trinaeste mirovine.

Nejednakost među umirovljenicama

Ovisno o godini umirovljenja, neke bi majke dobivale šest mjeseci, neke 12, a neke ni jedan mjesec dodanog staža na mirovinu. Diskriminatorno, smatraju stručnjaci, a tu je odluku na ocjenu ustavnosti poslao Željko Šemper, analitičar mirovinskog sustava.

Najveće koristi za penalizirane umirovljenike

Znatnije povećanje mirovinskih primanja osjetili bi tek oni čije su mirovine godinama penalizirane, a sada su stariji od sedamdeset godina. Oni bi mjesečno mogli dobivati i do 55 eura više. 

Sada imamo šest kategorija penaliziranih mirovina, od 6 do 20,4 posto, kaže Igor Knežević iz Sindikata umirovljenika Hrvatske, i tražimo da se penalizacija ujednači svima na 9 posto, dodaje, dok bi je svima trebalo ukinuti kada navrše 65 godina života, smatra.

U ovom slučaju zakon je posebno nepravedan prema onima koji su zbog gašenja radnog mjesta morali ići u prijevremenu mirovinu, ako su i imali "sreće", pa imali uvjete za nju, u odnosu na one koji su dobrovoljno otišli u prijevremenu mirovinu.

Povećanje najnižih i invalidskih mirovina

Povećanje invalidskih i najnižih mirovina te povećanje bonusa na duži ostanak u svijetu rada također su predmet izmjena i dopuna. Najniže mirovine bi, kaže Igor Knežević iz Sindikata, trebale rasti za tek 12 eura, dok bi one invalidske rasle za oko 46 eura.

Hrvatska – zemlja kontrasta

Doseći iznos od 60 posto udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, što je već dugotrajno obećanje umirovljenicima, a i prosjek razvijenih zemalja EU, gotovo je nemoguća misija. 

Zemlja smo kontrasta u kojoj imamo najveći rast BDP-a, najveći rast kreditnog rejtinga A, s jedne strane, a s druge najveću inflaciju u Europskoj uniji i najniži udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći. Jasno da su u toj računici najveći gubitnici – umirovljenici.

O detaljima izmjena, njihovoj učinkovitosti i utjecaju na mirovine u Trećoj dobi u ponedjeljak u 10 sati na HTV1 razgovarat ćemo sa Željkom Šemperom, analitičarem mirovinskog sustava. A ako nas propustite, potražite nas na našoj platformi HRTi.

Urednica i voditeljica je Anita Hrstić.

U videoteci multimedijske platforme HRTi dostupna su emitirana izdanja emisije Treća dob.