Nisu stari – samo su dugo mladi
Foto: Izrađeno uz pomoć AI alata / HTV
Ponedjeljkom ujutro su na kavici, popodne na nordijskom hodanju. Utorkom vježbaju. Srijedom kuglaju i igraju golf. Četvrtkom opet hodaju, a petkom igraju stolni tenis. Vikendi su rezervirani za izlete i zabave. Ima i onih koji se bave kvantnom fizikom.
Nisu to nikakvi hiperaktivni tinejdžeri. To su naši stariji sugrađani. Umirovljenici. Za koje često mislimo da žive period života u kojem se dosađuju, hodaju po bolnicama, gnjave s dijagnozama i pričama o nepravednom mirovinskom sustavu i malim mirovinama.
Pogledajte nekad prema sebi i priznajte si. Baš kao i oko puno stvari, i ovdje robujemo predrasudama. Jer oni su samo ljudi s više godina, a ne neki stari ljudi. Imaju različite potrebe, probleme, svoje uloge u društvu i obitelji. Isto kao što se djecom bavi pedagogija i pedijatrija. Starijima se bavi gerontologija i gerijatrija.
Nepravedni sustavi za sigurnu i sretniju starost
I dok se borimo protiv predrasuda ne treba bježati i od problema s kojima se ti ljudi suočavaju. Ali nije to zbog njih samih. U pitanju je to društvo i sustavi koji i postoje da svojim građanima osiguravaju kroz različite sustave ono što su ti ljudi izgrađivali i za što su plaćali poreze.
Prije svega omogućiti onima koji žive s neizlječivim bolestima adekvatnu skrb i njegu, prije svega onima kojima je potreba za tuđom pomoći 24 sata 7 dana u tjednu. Osigurati pomoć u vidu prijevoza i dostave potrepština onima koji žive u udaljenim, ruralnim područjima.
A tek njihovo prihvaćanje nepravde koju mnogi proživljavaju od strane mirovinskoga sustava. To je razina tolerancije koja bi ujedinila i najžešće protivnike svih vrsta, a nije da ih na našoj javnoj sceni nedostaje.
Kada god očekujemo njihovu žestinu i napad na vladajuće koji im nerijetko objašnjavaju da im daju maksimum koji državne financije mogu podnijeti, oni prihvaćaju to s puno razumijevanja, kao da im svaki ministar i primjer iz vlastitog džepa uzimaju i daju. A oni su, u stvari, sve to pošteno zaradili.
Prisilno prijevremeno umirovljenje
Najbolji je dio tog sustava prijevremeno umirovljenje i priče o tome. Jer su eto otišli u te prijevremene mirovine, nije im se radilo. Zaborave napomenuti da su mnogi u najboljim godinama otjerani s njihovih radnih mjesta.
Mnogi na burze, a oni koji su imali "sreće" otišli su u prijevremene mirovine. Nisu pitali niti imaju li i koliko djece, od čega im plaćaju školovanje, kako će ih prehraniti.
Plemenito predlagali da im djeca prekinu studiranje i nudili NKV poslove... Pa im se sad kao nešto nadoknađuje nakon sedamdesete godine života. Hajde, barem nešto.
Učimo o životu od umirovljenika
I svi oni žele samo živjeti od zarađenog. I nitko njima ništa ne daje. I nikome oni nisu ništa dužni. Pa onda i svaki onaj žešći komentar, ponekad možda na rubu pristojnog, a opet kažem, takvi su u manjini, možemo im tolerirati.
Jer oni toleriraju puno više. Traže tek da ih uvažavamo kao ravnopravne, mada osobno mislim da zaslužuju i više od toga, prije svega više poštovanja. Za početak neka im se omogući da ne moraju razmišljati hoće li kupiti hranu ili lijekove, jer je to realnost većine koja živi od mirovine do mirovine.
Hodat će, vježbat će, učiti, plesati i putovati oni i dalje, bez obzira koliko će im sustavi koje obuhvaća spomenuta gerontologija, jesam li rekla da je to znanost o starijima i starenju, biti naklonjeni.
Otporna je to generacija boomera, čiji stil života, trebamo memorirati, jer kako stvari stoje i ze i ipsilon i iks i koja li još generacija trenutačno obitava, sigurno će zavapiti za nekim prošlim vremenima, ako ne zbog ničeg drugog, onda barem zbog trenutaka u kojima društvo nisu činili roboti, a komunikacija se odvijala među ljudima.
O društvenim procesima i pojavama starenja, što još gerontologija proučava, koliko je ta znanost razvijena i važna razgovarat ćemo u Trećoj dobi u ponedjeljak, 14. travnja u 10 sati na HTV1 s profesoricom Anom Štambuk predstojnicom katedre za socijalnu gerontologiju Studija socijalnog rada Pravnog fakulteta sveučilišta u Zagrebu.
Emisiju možete pratiti i putem platforme HRTi, gdje su dostupna i prethodna izdanja u videoteci.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!