Vrijeme - putovanje kroz tisućljeća: Mjerenje vremena

"Što je vrijeme?" upitao se u 5. stoljeću teolog Augustin iz Hipona i shvatio da zna odgovor samo kad ga nitko to ne pita. Neki filozofi opisuju vrijeme kao nepovratan niz trenutaka koje osoba mora pojmiti.

Naš doživljaj vremena razlikuje se ovisno o dobi i životnim okolnostima, a tijekom tisućljeća razvijali smo sve preciznije načine njegova mjerenja.

Ova dvodijelna serija istražuje kako se mijenjao naš odnos prema vremenu te kako su vrijeme, način na koji ga koristimo i osjećaj sreće međusobno povezani.

U četvrtak, 3. rujna na Prvom u 23:50 prikazujemo drugu epizodu dokumentarne serije Vrijeme - putovanje kroz tisućljeća: Mjerenje vremena.

2. epizoda: Rane civilizacije razvile su vremekaze poput sunčanih satova, na kojima je dan bio podijeljen na 12 jedinica, i vodene satove za noć. Život se temeljio na izlasku i zalasku sunca, što utječe na naš cirkadijani ritam - koji kontrolira umor, glad, otkucaje srca i metabolizam. Poremećaji mogu utjecati na naše zdravlje. 

U 6. stoljeću Benedikt Nursijski uveo je fiksno vrijeme molitve, što je promijenilo strukturu dana. Mehanički satovi donijeli su preciznije mjerenje vremena, što je utjecalo na svijet rada. Godine 1884. uvedena je jedinstvena vremenska regulativa kako bi se spriječile nesreće u željezničkom prometu.

Još je važnija povezanost protoka vremena i sreće, što pokazuje znanstveno istraživanje Sveučilišta Harvard u Bostonu, koje traje već više od osam desetljeća. To nam istraživanje pokazuje da nas sretnijima ne čini novac, nego odnosi.