Vrijeme - putovanje kroz tisućljeća: Otkrivanje vremena

"Što je vrijeme?" upitao se u 5. stoljeću teolog Augustin iz Hipona i shvatio da zna odgovor samo kad ga nitko to ne pita. Neki filozofi opisuju vrijeme kao nepovratan niz trenutaka koje osoba mora pojmiti.

No poimanje toga teče li vrijeme brzo ili sporo razlikuje se od osobe do osobe, ovisno o dobi, kao i općim i osobnim okolnostima, kako pokazuju znanstveni eksperimenti.

Tijekom proteklih tisućljeća razvijali smo sve bolje metode mjerenja vremena. Naš fokus bi trebao biti na tome kako najbolje koristiti vrijeme. Jer vrijeme i sreća izravno su povezani, što dojmljivo pokazuje studija Sveučilišta Harvard koja se provodi od 1940. godine. 

Ova fascinantna dvodijelna serija rasvjetljava razvoj načina na koji su ljudi doživljavali vrijeme tijekom proteklih tisućljeća.

U srijedu, 2. rujna na Prvom u 23:45 prikazujemo prvu epizodu dokumentarne serije Vrijeme - putovanje kroz tisućljeća: Otkrivanje vremena. 

1. epizoda: Za naše pretke godišnja doba bila su određena, a Mjesec je bio mjera vremena. Egipćani su uveli prijestupne godine kako bi poravnali lunarne i solarne godine, što je Julije Cezar usvojio u reformi kalendara 45. pr. Kr. za Rimsko Carstvo. U Kini se prije 4100 godina povoljan trenutak za sjetvu određivao promatranjem Sunca. 

U šestom stoljeću vrijeme se sve više odvajalo od prirodnih ciklusa. Redovnik Dionizije Mali izračunao je godine 525. godinu Kristova rođenja, čime je započet linearni kalendar. Mehanički su satovi s vremenom preuzeli primat, promijenivši naš odnos s vremenom.

Sve do 17. stoljeća pretpostavljalo se da je Zemlja stara samo nekoliko tisuća godina, no naš odnos prema vremenu korjenito se promijenio zahvaljujući novim znanstvenim teorijama. To se odnosi i na naše razumijevanje prošlosti.