Život je san

Snovi, njihovo značenje i tumačenje, zaokupljaju ljudsku maštu od najstarijih vremena. "Život je san" vodi nas kroz povijest tumačenja snova. Igrano-dokumentarni film na rasporedu je u ponedjeljak, 12. prosinca, u 18 sati na Trećem.  

Je li naša materijalna stvarnost uistinu "stvarnija" od svijeta sna, kako funkcioniraju svjetovi mašte i na koji je način san izravno povezan s ljudskom kreativnošću?

Prosječno više od dva sata svake noći provedemo sanjajući, ali za čovjeka san i danas ostaje velika nepoznanica. Interes za snove i njihovo tumačenje seže u daleku prošlost, o čemu svjedoče brojne sačuvane sanjarice iz najstarijih vremena. Rasprostranjene su i danas, u suvremenoj, popularnoj kulturi.  

U antičkoj Grčkoj i Rimu te judeo-kršćanskoj kulturi važnost se pridavala ponajprije onim snovima koji sadrže proročanstvo ili upozorenje. Često su istaknutu ulogu u društvu imali posebno školovani tumači snova. Tijekom srednjega vijeka san se javlja kao motivacija za prikazivanje "onostranog", podupirući kršćanski nauk. U humanizmu i renesansi, međutim, san služi kao dublja spoznaja o onom nepoznatom i budućem.  

Tek početkom 20. stoljeća, prvenstveno djelovanjem Sigmunda Freuda i Carla Gustava Junga, san se počinje izučavati kroz znanstveno područje psihologije, da bi se tijekom vremena sve više usmjeravao prema neurološkim istraživanjima. Bez obzira na značenja koja pripisujemo snovima, oni potječu iz istog izvora iz kojeg dolazi i naša kreativnost. A upravo je umjetnost vrhunska manifestacija te kreativnosti i svojstvo koje nas temeljno čini ljudima.  

Scenaristi i autori teksta su redateljica Nana Šojlev i Goran Bukovčan. Montažerka je Davorka Feller, direktor fotografije Mario Britvić, skladatelj Maro Market, koreografkinje Desanka Virannt i Mirjana Preis, kostimografkinja Barbara Bursać, a producentica Sunčana Hrvatin Kunić.