Novi premijerni domaći dokumentarni sadržaji uskoro na HRT-u

Hrvatska radiotelevizija (HRT) pripremila je brojne premijerne domaće dokumentarne sadržaje koji će se od ove jeseni u okviru nove programske sheme naći na malim ekranima.

Od konca rujna na HTV1 gledatelji moći će pratiti dokumentarni serijal Kako je obranjena Hrvatska u povodu 30. obljetnice prijelomnih događaja, koji su obilježili razdoblje najžešćih borbi u Hrvatskoj tijekom rujna, listopada, studenog i prosinca 1991. godine.

U prvom sustavnom serijalu o Domovinskom ratu u 12 epizoda od po 52 minuta uz pomoć bogate televizijske arhive, izjava sudionika i animiranih karti dočarat će se presudni, ali i oni manje poznati događaji, koji su bili ključni za obranu Hrvatske od velikosrpske agresije. Nakon kraćeg kronološkog uvoda svaka će epizoda kroz tri veće priče predstaviti gotovo sva važnija bojišta i okršaje na prostoru čitave Hrvatske. Serijal je nastao u Dokumentarnoj produkciji HRT-a.

Osjećaji, naziv je nove serije Roberta Knjaza. Svaki čovjek kojeg poznajete, svaki naš gledatelj ima – osjećaje. Zato ih želimo proučiti i približiti gledateljima u 6 epizoda po 52 minuta u kojima prikazujemo po jedan osjećaj iz različitih kuteva. Ljubav, ljutnja, sreća, tuga, strah, mržnja pokreću sve naše aktivnosti i uvjetuju sve što će nam se u životu desiti. Kako i gdje nastaju? Kako to izgleda kemijski, biološki?

Kako se manifestira na našem licu, koži, ponašanju? Kako se razvijaju osjećaji, koji su okidači, faze? Što sve ljudi danas i kroz povijest rade zbog osjećaja? Koji je narod najradosniji? Kako se riješiti straha ili ljutnje? Što su fobije? To i još mnogo više u serijalu u kojem kombiniramo stručnjake i laike, te mnoge zanimljive lokacije i ljude u Hrvatskoj i inozemstvu.

Goran Milić, autor brojnih uspješnica, vraća se na male ekrane s novim dokumentarnim serijalom What’s up London, Berlin, Paris. Povijest tih gradova znamo, njihove filozofe i pisce smo čitali, filmove gledali, ali što su ti gradovi, te tri zemlje, ta tri naroda danas? Što Nijemci iz Berlina misle o Englezima iz Londona i Francuzima iz Pariza? Ekipa je prošla put dug oko 8.000 km: od Strasbourga, Verdun, Pariza, Londona do Berlinskog zida, a na HRT-u premijera serije se očekuje sredinom veljače 2022.

Serijal Hrvatsko proljeće 1971. Dokumentarnog programa Hrvatske televizije nastao je povodom velike obljetnice povijesnog zbivanja koje je bilo neka vrsta uvertire u događaje devedesetih godina dvadesetog stoljeća, Domovinski rat i stvaranje suvremene hrvatske države. Serijal se sastoji od tri epizode koje obuhvaćaju glavni tijek zbivanja političkih prilika 1971. godine u Hrvatskoj.

Događanja se prate preko artikuliranja zahtjeva za promjenama koje institucionalno kreću od Matice hrvatske, do nastanka studentskog pokreta sveučilištaraca, što sve dovodi do Titove odluke, u proljeće 1971. godine u Karađorđevu, o slomu Maspoka i obračuna sa svim strukturama uključenim u reformske zahtjeve u Hrvatskoj. Intervjui, koji nas vode kroz film, vođeni su sa sudionicima zbivanja, kao i s renomiranim povjesničarima. Serijal je snimala ekipa Dokumentarnog programa HRT-a; majstor slike Damjan Petrović, ton majstor Kruno Ljubanović te redatelj i urednik Krešimir Čokolić.

HRT-ovu Andreu Buču opet ćemo gledati u novom putopisnom serijalu Stani na otoku. Nakon Stani u Lici i Stani u Zagorju, u trećoj sezoni autorica vodi publiku u morsku pustolovinu Jadranskim morem; njegovim čarobnim, pučinskim otocima. Posebnost serijala je dokumentarni pristup u čijem su fokusu uvijek ljudi, oni nesvakidašnji, strastveni, živopisni karakteri, bilo da su starosjedioci ili otočki povratnici, svjetioničari, ribari, jedriličari, kalafati, chefovi, lingvisti, biolozi, zaljubljenici u more i pustolovi, KUD-ovi... svi morski vukovi i vučice kroz koje će autorica pripovijedati specifičnost pučinskih otoka.

U sklopu jesenske sheme naći će se i dokumentarno-igrani film Judita HRT-ove urednica, scenaristice i redateljice Nane Šojlev u trajanju od 52 minute. Ove godine naime slavimo petstotu obljetnicu prvoga izdanja Judite, prvog autorskog epa ispjevanog na hrvatskom jeziku, zbog kojeg njezina pisca Marka Marulića nazivamo "ocem hrvatske književnosti". Izbor Judite kao teme bio je u Marulićevo vrijeme hrabar, a odjek impresivan. Da bi izvršila junačko djelo, Judita je prekršila najvažniju Božju zapovijed – ne ubij! Uz to je upotrijebila spornu strategiju: pojačala je svoju erotsku privlačnost, kako bi namamila i ubila generala koji opsjeda njezin grad.